Na 26. sjednici, održanoj u subotu 21. studenoga 2009., Vlada Republike Hrvatske usvojila je Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Potreba usvajanja Kodeksa i poticanja njegove sustavne primjene proizlazi iz ciljeva i mjera Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2006. do 2011. godine i pripadajućeg Operativnog plana provedbe, kao i mjera Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije. Osim toga, razrada modela konzultacija o prijedlozima programa, zakona i drugih propisa s nevladinim organizacijama i javnošću općenito jedna je od planiranih aktivnosti u sklopu nove Strategije reforme državne uprave za razdoblje 2008.-2011.
Donošenje Kodeksa objedinjuje zaključke proizašle iz širokog savjetovanja koje je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnoga društva proveo s organizacijama civilnoga društva o ciljevima i sadržaju akta koji će pružiti smjernice za učinkovito savjetovanje državnih tijela i zainteresirane javnosti u postupku donošenja zakona i drugih akata, kao i postojeće dobre prakse savjetovanja koja već provode pojedina tijela državne uprave. Osim općih načela, standarda i mjera u postupcima savjetovanja, Kodeks je predvidio i izradu smjernica za njegovu primjenu te program sustavne edukacije koordinatora za savjetovanje kojeg bi trebala imenovati sva središnja tijela državne uprave odnosno uredi Vlade zaduženi za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata, kao kontakt osobe s ciljem dosljednog praćenja i koordinacije postupaka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Sadržaj Kodeksa uvelike je usklađen s aktom Europske komisije Opća načela i minimalni standardi savjetovanja zainteresiranih strana od strane Europske komisije (General principles and minimum standards for consultation of interested parties by the Commission’ COM(2002)704), kojeg Europska komisija primjenjuje od 1. siječnja 2003. godine, kao i s Kodeksom sudjelovanja civilnog društva u odlučivanju (Code of good practice for civil participation in the decision-making process) kojeg je svojom Deklaracijom podržalo Vijeće ministara Vijeća Europe 21. listopada 2009.
Na 26. sjednici Vlade također je usvojena i nova Odluka o osnivanju Savjeta za razvoj civilnoga društva. Ova Odluka zamjenjuje dosadašnju Odluku o osnivanju Savjeta tako da preuzima odredbe važeće Odluke u dijelu koji se odnosi na zadaće Savjeta, nadopunjuje sastav i povećava broj članova Savjeta te uvodi status zamjenika člana Savjeta.
Potreba prilagodbe sastava Savjeta proistječe iz mjera Operativnog plana provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva u čijim je ključnim poglavljima zastupljen veći broj državnih tijela i kategorija organizacija civilnog društva nego je to dosadašnjom odlukom bilo predviđeno. Nadalje, ovom se Odlukom omogućuje i udrugama koje djeluju u važnim područjima poput športa ili tehničke kulture uspostava redovitog dijaloga s ostalim predstavnicima udruga odnosno državnih tijela o pitanjima od zajedničkog interesa. Imajući u vidu učestalu dinamiku sjednica Savjeta odnosno radnih skupina Savjeta, uvođenje statusa zamjenika člana omogućit će kvalitetniji i učinkovitiji rad ovog savjetodavnog tijela. Nova Odluka predviđa i uključivanja nova tri člana Savjeta ispred organizacija civilnoga društva iz reda zaklada, sindikata i udruga poslodavaca što je sukladno dobroj europskoj praksi koja potiče osnaživanje horizontalnog dijaloga svih organizacija civilnog društva.
