Ustav Republike Hrvatske je je najviši pravno-politički zakon i temeljni konstitutivni državni dokument koji je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici 21. prosinca, a svečano proglasio 22. prosinca 1990. (tzv. "božični" Ustav). Zastupnički dom donio je prve izmjene i dopune Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava RH 12. prosinca 1997., druge izmjene i dopune pod nazivom Promjena Ustava Republike Hrvatske 9. studenog 2000., nakon koje je slijedila još jedna Promjena Ustava Republike Hrvatske 28. ožujka 2001.[1] Posljednje izmjene i dopune Ustava Hrvatski sabor donio je na sjednici održanoj 16. lipnja 2010. Hrvatski Ustav spada među suvremene demokratske ustave. Čak 2/3 ustava sadrži norme o zaštiti temeljnih sloboda i prava. Obuhvaća 10 dijelova (glava), a prema broju članaka (152) i količini teksta spada među kraće europske ustave. Ustav RH jamči pravo na slobodno izražavanje mišljenja, razmjenu informacija te pravo na slobodno udruživanje građana radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve.
NN 74/2014
ZAKON O ZAKLADAMA I FUNDACIJAMA
Zakonom o zakladama i fundacijama propisan je način osnivanja i djelovanja specifične vrste organizacija civilnoga društva – zaklada, čija je namjena da same ili putem prihoda što ih stječu, trajno služe ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Svrha je zaklade općekorisna, odnosno dobrotvorna i ako se tiče samo osoba koje pripadaju određenom staležu, pozivu, nacionalnoj, jezičnoj, kulturnoj, znanstvenoj i vjerskoj grupi ili slično, odredenom krugu osoba, odnosno osoba koje žive na odredenom području ili su obuhvaćene djelatnošću odredene udruge, ustanove ili druge pravne osobe.
NN 36/1995
Izmjene i dopune/podzakonski akti:
NN4/1996, NN 64/2001
Zakon o ustanovama regulira osnivanje i djelovanje ustanova kao organizacija za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, sporta, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i drugih djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Ustanovu mogu osnovati građani/ke kao fizičke osobe, tako da mogu pripadati među organizacije civilnoga društva, dok javne ustanove uglavnom osnivaju država ili jedinice regionalne i lokalne samouprave.
NN 76/1993
Izmjene i dopune/podzakonski akti:
ZAKON O HUMANITARNOJ POMOĆI
Humanitarna pomoć su prikupljena materijalna i financijska dobra, psihosocijalna pomoć i humanitarne aktivnosti u cilju zaštite i spašavanja žrtava prirodnih katastrofa i žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao i prikupljena materijalna i financijska dobra koja se pružaju socijalno osjetljivim skupinama u cilju podmirivanja osnovnih životnih potreba. Humanitarna pomoć koja se pruža socijalno osjetljivim skupinama obuhvaća mjere i aktivnosti za prikupljanje materijalnih i financijskih dobara koje se provode u cilju podmirivanja osnovnih životnih potreba i pomoći u poboljšanju kvalitete života, zdravlja, smještaja, stanovanja, prehrane, uvjeta školovanja i drugu pomoć koja se po svojoj naravi može smatrati humanitarnom. Humanitarna pomoć pruža se svim žrtvama i socijalno osjetljivim skupinama neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, dobi, invaliditetu ili drugim osobinama, a za korisnike je besplatna. Humanitarnu pomoć mogu prikupljati i pružati domaće i strane neprofitne pravne osobe registrirane, odnosno upisane u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj kojima je djelatnost prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, tijela državne uprave nadležna prema posebnim propisima te fizičke osobe te neprofitne i profitne pravne osobe u vidu organiziranja humanitarnih akcija.
NN 128/2010
Hrvatski crveni križ je nacionalni, humanitarni i dobrovoljni savez zajednica udruga županijskih društava Crvenog križa i udruga gradskih i općinskih društava Crvenog križa koji djeluje na osnovi načela međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i uživa posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske. Hrvatski Crveni križ djeluje na teritoriju Republike Hrvatske kao neprofitna pravna osoba u rješavanju humanitarnih pitanja, organiziranju zdravstvenih i socijalnih programa, pripremanju stanovništva za djelovanje u masovnim nesrećama i katastrofama kao i u djelovanju u smanjenju i uklanjanju posljedica masovnih nesreća i katastrofa. U izvršavanju svojih zadataka, Hrvatski Crveni križ kao neovisno i dobrovoljno tijelo surađuje s Vladom Republike Hrvatske i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te ima status povlaštenog partnera na temelju odredbi Statuta Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca te preuzetih međunarodnih ugovora i zaključaka konferencije Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
NN 71/2010
Izmjene, dopune i podzakonski akti:
ZAKON O POLITIČKIM STRANKAMA
Političke stranke su svojim slobodnim osnivanjem i trajnim sudjelovanjem u izgradnji političke volje građana izraz demokratskoga višestranačkog sustava kao dijela najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Osnivanjem političkih stranaka građanima je zajamčeno pravo na slobodno udruživanje zbog zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za politička, socijalna, gospodarska, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Političkim strankama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana.
NN 76/1993
Izmjene, dopune i podzakonski akti:
NN 111/1996, NN 164/1998, NN 036/2001, NN 028/2006
ZAKON O VATROGASTVU
Vatrogasna djelatnost je stručna i humanitarna djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Ovu djelatnost obavljaju vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice kao stručne i humanitarne organizacije koje ostvaruju prava na olakšice i povlastice, sukladno propisima, a koje se osnivaju, djeluju i prestaju s djelovanjem sukladno odredbama zakona koji uređuje osnivanje i djelovanje udruga.
NN 139/2004
Izmjene i dopune/podzakonski akti:
Športske djelatnosti opisane Zakonom, od interesa su za Republiku Hrvatsku.U Republici Hrvatskoj razvoj športa potiče se izgradnjom i održavanjem športskih građevina, školovanjem i usavršavanjem stručnog kadra, znanstvenim projektima u području športa, gospodarskim mjerama, stimuliranjem partnerstva vladinih i nevladinih organizacija u športu te privatnog poduzetništva i financiranjem športa sredstvima države, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba. Šport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje.
NN 71/2006
Izmjene i dopune/podzakonski akti:
Ovim Zakonom uređuje se djelatnost tehničke kulture koja obuhvaća: odgoj, obrazovanje i osposobljavanje za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, inventivni rad i širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća. Temeljni ciljevi djelatnosti su: razvitak i promidžba tehničke kulture, poticanje na stvaralački i znanstveni rad, tehnički odgoj i obrazovanje, znanstveno i tehničko opismenjivanje, posebno mladih.
- odgoj, obrazovanje i osposobljavanje za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina obuhvaća izvannastavno i izvanškolsko djelovanje mladeži na razvijanju sposobnosti, znanja i vještina za znanstveno-tehničko i radno-proizvodno stvaralaštvo, informatičko opismenjivanje i primjenu suvremenih informatičkih tehnologija, brže usvajanje i razmjenu informacija, te osposobljavanje djelatnika za razvijanje radnih sposobnosti, proširivanje znanja i stvaranje uvjeta za znanstveno-tehničko i radno-proizvodno stvaralaštvo, uključujući korištenje informatičke opreme i sustava u procesu rada,
- inventivni rad obuhvaća stvaralačke radnje izravno usmjerene na razvoj i uvođenje novih ili unapređivanje postojeih proizvoda, uređaja, malerijala, proizvodnih postupaka, metoda i usluga koji koriste rezultate temeljnih i primijenjenih istraživanja, te postojećih znanja i iskustava u gospodarstvu i svim područjima društvenog života,
- širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća obuhvaća znanstveno i tehničko opismenjavanje građana za primjenu znanstvenih i tehnoloških dostignuća u promicanju tehnološkog razvitka gospodarstva, znanosti i svekolikog života i rada, te poticanje sklonosti i sposobnosti za tehničko stvaralaštvo.
NN 76/1993
Izmjene i dopune/podzakonski akti:
ZAKON O RADU
Ovim se Zakonom uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, nije drukčije određeno. Zakon o radu je opći propis radnog prava koji propisuje temeljna prava zaposlenih i obveze poslodavca. Na tržištu rada udruge su u cijelosti izjednačene s drugim poslodavcima u svim segmentima primjene propisa radnog prava i drugih propisa koji uređuju prava zaposlenih i obveze poslodavca. Zakon o radu, između ostalog, regulira djelovanje sindikata i udruga poslodavaca.
NN 149/2009
Izmjene i dopune/podzakonski akti:
NN 61/2011
Sindikati:
U RH su od vremena primjene Zakona o radu i registracije udruga sindikata u skladu s uvjetima propisanim tim zakonom utemeljene 22 udruge sindikata više razine. Reprezentativnost udruga sindikata određena je
Zakonom o načinu određivanja zastupljenosti udruga sindikata više razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Od sindikata koji djeluju na području cijele RH ili dviju ili više županija, u registar je upisano 311 sindikata te 22 udruge sindikata više razine. Popise registriranih sindikata možete pronaći na
internetskoj stranici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.
Postoji 6 reprezentativnih sindikalnih središnjica:
- Hrvatska udruga sindikata
- Nezavisni hrvatski sindikati
- Savez samostalnih sindikata Hrvatske
- Udruga radničkih sindikata Hrvatske
- Sindikat usluga UNI-CRO
- Matica hrvatskih sindikata javnih i državnih službi
Trenutačno su u RH pri Ministarstvurada i mirovinskoga sustava registrirane tri udruge poslodavaca više razine, a to su Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Savez neovisnih udruga poslodavaca (SNUP) i Konfederacija hrvatske industrije i poduzetnika (KHIP). HUP je jedina reprezentativna udruga poslodavaca. Postoje i 54 udruge poslodavaca koje djeluju na cijelom području RH ili dvije ili više županija, te šest udruga poslodavaca koje djeluju na području samo jedne županije. Popise registriranih udruga poslodavaca možete pronaći na
internetskoj stranici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.
Crkva ili vjerska zajednica drukčijeg naziva u smislu ovoga Zakona je zajednica fizičkih osoba koje ostvaruju slobodu vjeroispovijedi jednakim javnim obavljanjem vjerskih obreda i drugim očitovanjima svoje vjere, upisana u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. Dakle, Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica ne utvrđuje izričito vjerske zajednice kao neprofitne pravne osobe koje djeluju za opće dobro, ali on ipak sadrži odredbe koje impliciraju takvu vrstu aktivnosti vjerskih zajednica.
NN 83/2002
Izmjene i dopune/podzakonski akti:
NN 9/2003
