Kohezijska politika EU potiče regije i gradove iz različitih zemalja članica Europske unije na suradnju te prijenos znanja kroz zajedničke programe, projekte i mreže. Jedan od ciljeva Kohezijske politike, kako u prošlom tako i u narednom financijskom razdoblju, bit će Europska teritorijalna suradnja, koja je ključna za daljnju integraciju Europe.
Kohezijska politika Europske unije financira se iz 3 glavna fonda: Kohezijski fond, Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj. Osim navedenih u financijskoj perspektivi 2014.-2020. na raspolaganju su i: Europski poljoprivredni fond i ruralni razvoj te Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Navedeni fondovi čine
Europske strukturne i investicijske fondove (ESI).
KOHEZIJSKI FOND
Namijenjen državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka EU, a područja financiranja su promet i okoliš.
EUROPSKI SOCIJALNI FOND
Informacije o ovom fondu možete naći na sljedećoj poveznici:
https://udruge.gov.hr/istaknute-teme/programi-eu-za-razvoj-civilnog-drustva/europski-socijalni-fond-esf/237
EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ
Fond za regionalni razvoj za cilj ima jačanje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji te smanjenje razvojnih razlika među regijama. U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u pojedinim definiranim prioritetnim osima, primjerice „Klimatske promjene i upravljanje rizicima“ te „Zaštita okoliša i održivost resursa“, među potencijalne korisnike uvrštene su i organizacije civilnoga društva.
U razdoblju od 2014. do 2020. godine, očekivana sredstva proračuna iznose 183,3 milijarde eura. Hrvatskoj je iz Europskog fonda za regionalni razvoj do kraja 2013. godine dodijeljeno ukupno 228,4 milijuna eura kroz Operativne programe Promet i Regionalna konkurentnost.
Sredstva fonda moći će koristiti istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole, korporacije, trening centri, državna uprava, mala i srednja poduzeća, sveučilišta, udruge. Osim za njih, sredstva će biti dostupna i za javna tijela, neke organizacije privatnog sektora (osobito mala poduzeća), nevladine organizacije, volonterske organizacije. Strane tvrtke s bazom u regiji koja je pokrivena relevantnim operativnim programom mogu se također prijaviti pod uvjetom da zadovoljavaju europska pravila javne nabave.
Više informacija dostupno je
ovdje.
EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ
Operativni program ruralnog razvoja temelj je za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Navedenim se Programom nastoji povećati konkurentnost hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprijediti životne i radne uvjete u ruralnim područjima uopće. Unutar mjere „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ jedni od prihvatljivih prijavitelja su i organizacije civilnoga društva.
Više o Programu
ovdje.
EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO (EFPR)
EFPR je financijski instrument Europske unije za programsko razdoblje 2014.- 2020. koji će doprinijeti postizanju ciljeva nove, reformirane Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) i poticati provedbu Integrirane pomorske politike (IPP) Europske unije. EFPR je usmjeren prema dugoročnim ciljevima strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast tijekom razdoblje 2014.- 2020. Ukupna financijska alokacija kroz
Operativni program iznosi oko 350 mil. Eura, od čega je udio EU 252 mil eura.
Više o Programu
ovdje.
PROGRAMI PREKOGRANIČNE SURADNJE
Programi Prekogranične suradnje omogućavaju dionicima iz zemalja sudionica da na lokalnoj i regionalnoj razini razmjenjuju znanja i iskustva, razvijaju i provode pilot-projekte, testiraju izvedivost novih javnih politika, proizvoda i usluga te podupiru investicije.
Više informacija o ovim programima može se naći
ovdje.
Republika Hrvatska će u financijskom razdoblju 2014-2020 sudjelovati u 5 programa prekogranične suradnje.
Program prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska
Ovaj Program predstavlja nastavak suradnje između ove dvije zemlje koja je započeta kroz IPA operativni program prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2007-2013. U financijskom razdoblju 2014-2020 pružat će se potpora jačanju i širenju suradničkih mreža te stvaranju uvjeta za dugoročnu suradnju u pograničnim područjima. Program je u potpunosti financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sukladno
nacrtu Operativnog programa u projektnim aktivnostima moći će sudjelovati organizacije iz sljedećih županija: Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka i Međimurska. S mađarske strane u Programu se očekuje sudjelovanje triju županija.
Kroz ovaj program prekogranične suradnje neće biti moguće financirati razvojne infrastrukturne projekte većeg razmjera, već će se fokus prebaciti na zajedničke strateške i pilot-projekte kojima se podupire konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara, odnosno zaštita okoliša i učinkovito korištenje resursa te jačanje institucionalnih kapaciteta, odnosno unaprjeđivanje rada javne uprave.
Potencijalni prijavitelji su jedinice lokalne i regionalne samouprave, regionalne razvojne agencije, organizacije civilnoga društva, javne ustanove koje djeluju u predmetnome području, ustanove u kulturi, turističke zajednice, javna tijela zadužena za nadzor nad cestama, mali i srednji poduzetnici.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Program prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska
Ovaj Program predstavlja nastavak suradnje između dvije zemlje koja je započeta kroz IPA operativni program prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska 2007-2013. U financijskom razdoblju 2014-2020 pružat će se potpora jačanju i širenju suradničkih mreža te stvaranju uvjeta za dugoročnu suradnju u pograničnim područjima. Program je u potpunosti financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
U projektnim aktivnostima moći će sudjelovati organizacije iz ukupno 16 slovenskih i hrvatskih županija. U provedbu Programa bit će uključene Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Karlovačka, Primorsko-goranska i Istarska županija te Grad Zagreb.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora
Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020 obuhvaća programe prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina te Hrvatska-Crna Gora koji su se provodili u financijskom razdoblju 2007-2013.
Sukladno Programu suradnje, tematski ciljevi ove prekogranične suradnje su poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga, zaštite okoliša, promocije održive energije i energetske učinkovitosti, razvoj turizma, očuvanje kulturne baštine i unaprjeđenje poslovnog okruženja u 12 županija u Hrvatskoj, 109 općina i Brčko distriktu u Bosni i Hercegovini te 10 općina u Crnoj Gori.
Potencijalni prijavitelji mogu biti privatna poduzeća, javnopravna tijela – donositelji politika u gore navedenim tematskim područjima, jedince lokalne i područne samouprave te udruge, istraživačke ustanove, sveučilišta, škole i druge javne ustanove.
Ulogu tijela nadležnog za upravljanje ovim operativnim programom preuzet će
Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske
Završnu verziju Programa suradnje možete pronaći na stranicama Agencije za regionalni razvoj.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija
Program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020 predstavlja nastavak uspješne prekogranične suradnje između ovih zemalja započete u financijskom razdoblju 2007-2013.
U provedi ovog programa sudjelovat će 4 županije u Hrvatskoj (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija) te 5 upravnih okruga u Srbiji. Tematski ciljevi programa odnose se na poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga, zaštite okoliša, promocije održive energije i energetske učinkovitosti, razvoj turizma, očuvanje kulturne baštine i unaprjeđenje poslovnog okruženja.
Potencijalni prijavitelji mogu biti privatna poduzeća, javnopravna tijela – donositelji politika u gore navedenim tematskim područjima, jedince lokalne i područne samouprave te udruge, istraživačke ustanove, sveučilišta, škole i druge javne ustanove.
Ulogu tijela nadležnog za upravljanje ovim Programom suradnje preuzet će
Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske.
Završnu verziju Programa suradnje možete pronaći na stranicama
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska
Kroz Program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014-2020 nastoji se smanjiti socio-ekonomske razlike između Italije i Hrvatske te unaprijediti suradnju u priobalnom području. Program se nastavlja na dobru praksu, odnosno suradnju uspostavljenu među ovim zemljama kroz IPA program Jadranska prekogranična suradnja. Program je djelomice financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sukladno
nacrtu Programa suradnje u projektnim aktivnostima moći će sudjelovati sljedeće županije: Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Karlovačka. S talijanske strane u Programu se predviđa sudjelovanje 25 provincija.
Kroz definiranih pet prioriteta Programa podupirat će se inovativne aktivnosti i internacionalizacija poslovanja u području „plave ekonomije“, jačanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, jačanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama, aktivnosti u području zaštite okoliša, očuvanja kulturne baštine, stvaranja održivih turističkih destinacija, kvalitetnijeg upravljanja priobalnim područjem te aktivnosti unaprjeđenja kvalitete i zaštite okoliša u pomorskom i obalnom prometu u spomenutim područjima.
Potencijalni prijavitelji su lokalne, regionalne i nacionalne javne ustanove, regionalne razvojne agencije, organizacije civilnoga društva, neprofitne organizacije (sveučilišta, istraživačke institucije, organizacije koje provode programe obrazovanja i osposobljavanja), obrtničke komore, mali i srednji poduzetnici, organizacije koje djeluju u predmetnim područjima i dr.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
TRANSNACIONALNA SURADNJA
Kroz programe transnacionalne suradnje jača se europska dimenzija regionalnog razvoja i olakšava proces usuglašavanja prioriteta među zemljama sudionicama. To omogućava kvalitetniju suradnju među regijama zemalja članica EU u područjima poput razvoja međunarodnog poslovanja, inovacija, zaštite okoliša (s posebnim naglaskom na upravljanje vodama) te unaprjeđenje održivog urbanog razvoja. Više informacija o ovim programima može se naći
ovdje.
Republika Hrvatska će u financijskom razdoblju 2014-2020 sudjelovati u četiri programa transnacionalne suradnje.
Program transnacionalne suradnje Mediteran
Program transnacionalne suradnje Mediteran 2014-2020 jedan je od instrumenata Europske unije za provedbu Kohezijske politike i nastavlja se na transnacionalni program Mediteran 2007-2013, kroz koji je financirano
150 projekata koji su poticali suradnju u području inovacija, okoliša, pomorskog prometa i upravljanja područja uz Mediteran.
U novom financijskom razdoblju svoje projektne ideje moći će prijavljivati organizacije iz 10 zemalja članica EU (Gibraltar – prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Portugal, Španjolska, Francuska, Italija, Malta, Slovenija, Hrvatska, Grčka i Cipar) te iz 3 države kandidatkinje (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija).
Tematski ciljevi financiranja u novom financijskom razdoblju odnose se na jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj tehnologija i inovacija, potporu razvoju okolišno prihvatljivih gospodarskih djelatnosti i smanjenje stakleničkih plinova, zaštitu okoliša te jačanje upravljanja i suradnje među državama sudionicama programa.
Potencijalni prijavitelji, sukladno
nacrtu završne verzije Programa suradnje, mogu biti poduzeća, tijela javne vlasti, istraživačke ustanove, organizacije civilnoga društva, razna regionalna, nacionalna i međunarodna tijela.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Program transnacionalne suradnje Dunav
Program transnacionalne suradnje Dunav 2014-2020 u teritorijalnom smislu pokriva dunavsku makro-regiju definiranu kroz europsku strategiju za Dunavsku regiju koja je usvojena 2011. godine. Provedba Strategije financirat će se i iz ovog programa transnacionalne suradnje.
Sukladno
nacrtu Programa suradnje u programu mogu sudjelovati organizacije iz Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Republika Moldavije te određenih dijelova Njemačke i Ukrajine.
Ovim programom nastoji se jačati ulaganje u istraživanje i inovacije, informacijske i komunikacijske tehnologije, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, aktivnosti koje podupiru zaštitu okoliša, održivi razvoj, smanjenje emisije stakleničkih plinova u transportu, poticanje zapošljavanja i usklađivanje s tržištem rada, aktivnosti borbe protiv siromaštva i kvalitetniju integraciju Roma u društvo, promociju cjeloživotnog obrazovanja te kvalitetnije upravljanje u tijelima javne vlasti.
Potencijalni prijavitelji u sklopu ovog programa su poduzeća, tijela javne vlasti, organizacije civilnoga društva, istraživačke i razvojne ustanove, obrazovne ustanove (sveučilišta, fakulteti, škole) te jedinice lokalne i područne samouprave.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje (Adrion)
Program transnacionalne suradnje Jugoistočna vrata 2014-2020 sadržajno se veže na Jadransko-jonsku makro-regionalnu strategiju te će se provedba ista djelomice financirati putem ovog programa.
Program suradnje usvojen, od Europske komisije 20. listopada 2015. možete pronaći
ovdje.
Programom se nastoji potaknuti razvoj poduzetništva, uvođenje inovacija u poslovanje, razvoj partnerstava, zaštitu okoliša (upravljanje vodama i zaštićenim područjima, prevencija rizika u okolišu), razvoj policentričnih centara (nadilaženje problema s kojima se susreću gradska područja i regije) te unaprijediti upravljanje transportnim mrežama.
U provedbi ovog programa sudjeluje 16 zemalja, i to redom Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Grčka, Mađarska, Republika Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija te Italija i Ukrajina (iz dviju potonjih sudjeluju samo određene regije).
Potencijalni prijavitelji u sklopu ovog Programa su jedinice regionalne i lokalne samouprave, obrazovne i kulturne ustanove, poduzeća (područja poput tehnologije i razvoja inovacije i sl.), tijela javne vlasti, organizacije civilnoga društva, tehnološki centri i znanstvene ustanove, komore i turističke agencije.
Upravljačko tijelo ovog programa je Nacionalna razvojna agencija sa sjedištem u Budimpešti, dok ulogu nacionalnog koordinatora u Hrvatskoj ima
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
Više informacija dostupno je
ovdje.
Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014.-2020.
Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014.-2020. dio je Kohezijske politike Europske unije te podupire
projekte suradnje koji jačaju regionalne inovacije, promiču smanjenje emisije stakleničkih plinova, preveniraju i štite okolišne i kulturne resurse te razvijaju održive oblike transporta.
U provedbu ovog programa uključeno je 9 zemalja, odnosno Austrija, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija te Njemačka i Italija (iz dviju potonjih sudjeluju samo određene regije).
Potencijalni prijavitelji su poduzeća, tijela javne vlasti, istraživačke ustanove, tehnološki i razvojni centri, jedinice lokalne i regionalne samouprave, organizacije civilnoga društva, komore, obrazovne ustanove i drugi.
Odobrenu verziju programa suradnje možete pronaći
ovdje.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
MEĐUREGIONALNA SURADNJA
Kroz programe Međuregionalne suradnje uspostavljaju se suradničke mreže s ciljem olakšanog razvoja dobrih praksi te razmjene i prijenosa iskustva od strane razvijenih regija. Više informacija o ovim programima može se naći
ovdje.
INTERREG IVC (EUROPE) 2014.-2020.
INTERREG IVC 2014.-2020. jedan je od instrumenata Europske unije za provedbu Kohezijske politike, kojom se nastoji smanjiti ekonomske i socijalne razlike između regija EU-a. Ovim programom nastoji se unaprijediti provedba regionalnih razvojnih politika i programa. Kroz program će se financirati projekti iz područja istraživanja, tehnološkog napretka i inovacija, projekti usmjereni na jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, smanjenje emisije stakleničkih plinova te zaštitu okoliša i promociju održivog razvoja.
Iako je program prvenstveno namijenjen tijelima javne vlasti, ostale organizacije i ustanove, poput organizacija civilnoga društva, regionalnih razvojnih agencija, sveučilišta i istraživačkih ustanova mogu sudjelovati i prijavljivati svoje projektne prijedloge u skladu s kriterijima navedenim u završnoj verziji
Programa suradnje.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
URBACT III
Program URBACT III nastavlja se na programe URBACT I i URBACT II te omogućava prijenos znanja i dobrih praksi između gradova i drugih oblika javne administracije s ciljem promicanja održivog razvoja i unaprjeđenja efikasnosti regionalne i Kohezijske politike.
Programom se obuhvatilo četiri cilja:
- Unaprjeđivanje kapaciteta gradova za upravljanje održivim urbanim politikama,
- Izrada kvalitetnijih održivih strategija i akcijskih planova u gradovima,
- Unaprjeđenje provedbe integriranih i održivih urbanih strategija i akcijskih planova u gradovima,
- Olakšavanje pristupa informacijama donositeljima odluka na svim razinama i prijenos znanja o svim oblicima održivog urbanog razvoja s ciljem razvoja urbanih razvojnih politika
Potencijalni prijavitelji na natječaje u sklopu ovog Programa su gradovi iz 28 zemalja članica EU te Norveške i Švicarske konfederacije koje su također uključene u URBACT mreže. Uz druge dionike, poput donositelja odluka, gradskih djelatnika, predstavnika lokalnih agencija te stanovnika, organizacije civilnoga društva dio su ciljne skupine projekata koji će se provoditi u sklopu ovog Programa.
Detaljnije informacije i odobreni Program suradnje možete pronaći na mrežnoj stranici
Programa.
Dodatne informacije možete dobiti i na stranicama
Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
Detaljen informacije nalaze se
ovdje.
ESPON 20202 (European Spatial Planning Observation Network)
Program ESPON 2020 nastavlja se na svog prethodnika, ESPON 2013, i za cilj ima omogućiti efikasniju provedbu europske Kohezijske politike i drugih sektorskih politika i programa te promovirati i poticati europsku teritorijalnu dimenziju, prikupljajući pritom podatke s terena i prenoseći stečeno znanje tijelima javne vlasti te drugim javnim akterima na svim razinama vlasti. Program će se provoditi na području 28 zemalja članica te partnerskih zemalja –Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske.
U
nacrtu Programa suradnje navedeno je pet specifičnih ciljeva za razdoblje 2014-2020:
- Kontinuirano pratiti stanje na terenu koristeći pritom alate poput istraživanja i analiza,
- Unaprijediti prijenos znanja i poticati uporabu analitičkog pristupa za razvoj javnih politika,
- Unaprijediti alate za procjenu stanja i prikupljanja podataka na terenu,
- Podizati svijest donositelja odluka i građana o stanju na terenu,
- Uspostava efikasnijeg i modernijeg sustava za provedbu odredbi Programa suradnje.
Primarna ciljna skupina ovog Programa jesu donositelji odluka na EU i nacionalnim razinama, tijela odgovorna za provedbu europskih Strukturnih i Investicijskih fondova, dok sekundarna ciljna skupina obuhvaća organizacije koje promiču različite regionalne/gradske interese na EU razini, akademska zajednica (istraživači i studenti kao budući donositelji odluka), stručnjaci i sudionici u sustavu upravljanja te javni službenici, odnosno osobe zadužene za planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini.
Program ESPON 2020 u potpunosti je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Detaljne informacije nalaze se na
mrežnoj stranici Programa.
Programi Unije su prvenstveno namijenjeni poboljšanju suradnje između zemalja članica EU. Programima upravljaju
Opće uprave Europske komisije, ovisno o tome koje je područje pokriveno pojedinim Programom. Za objavu natječaja i praćenje provedbe projekata nadležne su pojedine
Izvršne agencije.
Za većinu Programa Unije uspostavljene su i Nacionalne kontakt točke u zemljama članicama kako bi se omogućilo pravovremeno pružanje informacija o Programima. Popis Nacionalnih kontakt točaka (tijela državne uprave) zaduženih za pružanje informacija o programima Unije u Republici Hrvatskoj možete pronaći
ovdje.
Program Europa za građane
Ured za udruge je Kontakt točka Programa. Sve informacije o Programu dostupne su na posebnoj
mrežnoj stranici Programa.
Kreativna Europa
Program
Kreativna Europa je centralizirani program Europske unije kojim se pruža potpora projektima iz područja kulture i medija. Ovaj Program nastavlja se na prijašnje programe – Kultura 2007.-2013. i MEDIA 2007., kojima su se financirala spomenuta područja.
Ukupan proračun za financijsko razdoblje 2014.-2020. iznosi 1,8 milijardi eura, a financijski će se podupirati inicijative vezane za:
- Područje kulture, kao što su promocija i razvoj prekogranične suradnje, izgradnja različitih oblika platformi, umrežavanje i prevođenje književnih djela,
- Područje audiovizualne umjetnosti, kao što su promocija razvoja, distribucije i/ili pristupa audiovizualnim materijalima,
- Međusektorska područja, uključujući mogućnosti financijskog jamstva za lakši pristup bankovnim zajmovima i transnacionalne suradnje s ciljem oblikovanja politika u kulturi.
Program obuhvaća dva potprograma – Kultura i MEDIA. Program je usmjeren na pružanje potpore europskoj kinematografiji te kulturnom i kreativnom sektoru. Konkretno, financijski će se poduprijeti umjetnike, stručnjake i organizacije koje djeluju u području kulture, (moderne) umjetnosti, izdavaštva, filma, televizije, glazbe, očuvanja baštine i razvoja video igara omogućavajući im pritom djelovanje diljem Europe s ciljem pronalaženja nove publike te unaprjeđenja postojećih vještina.
Za provedbu programa Kreativna Europa (financiranje, evaluacija i praćenje provedbe projekata) zadužena je
Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu.
Za koordinaciju i pružanje informacija potencijalnim prijaviteljima na nacionalnoj razini o potprogramu Kultura zaduženo je
Ministarstvo kulture, dok je
Hrvatski audiovizualni centar zadužen za koordinaciju potprograma MEDIA.
Erasmus+
Erasmus+ je program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje 2014-2020 koji zamjenjuje Program za cjeloživotno učenje (s potprogramima Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius i Grundtvig), Program Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima). U Program se po prvi put uvodi i podrška u području sporta.
Erasmus+ usmjeren je jačanju znanja, vještina i zapošljivosti europskih građana kao i unaprjeđenju obrazovanja, osposobljavanja te rada u području mladih i sporta.
Erasmus+ sastoji se od sljedećih aktivnosti:
- Ključna aktivnost 1 – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince
- Ključna aktivnost 2 – Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse
- Ključna aktivnost 3 – Podrška reformi politika
- Aktivnosti Jean Monnet
- Sport
Prihvatljivi prijavitelji na natječaje u sklopu ovog Programa su ustanove pružatelji osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja, organizacije civilnoga društva, kulturne ustanove, knjižnice, muzeji i sl. Detaljnije o područjima financiranja, prihvatljivim aktivnostima i prijaviteljima pronaći ćete u službenom
Vodiču za Erasmus+ program.
Za provedbu dijela aktivnosti iz programa Erasmus+ zadužena je
Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu.
Za pružanje informacija o Programu u Republici Hrvatskoj zadužena je
Agencija za mobilnost i programe EU.
Rokovi za dostavu projektnih prijedloga u sklopu ovoga Programa.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
OBZOR 2020
OBZOR 2020 je program Europske unije koji zamjenjuje aktivnosti koje su se financirale kroz Sedmi okvirni program (FP7), Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP), Program za poduzetništvo i inovacije (EIP), Inteligentna energija u Europi II (IEE II) te Program podrške politika za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP).
Programom se nastoji doprinijeti razvoju ekonomije temeljene na znanju i inovacijama i stoga su definirana tri prioritetna područja: izvrsnost u znanosti, industrijsko vodstvo i društveni izazovi.
Prihvatljivi prijavitelji na natječaje u sklopu ovog Programa su organizacije iz privatnog sektora, tijela javne vlasti, organizacije civilnoga društva, akademske ustanove i istraživački centri.
Za upravljanje Programom nadležna je Opća uprava Europske komisije za istraživanje i inovacije.
Za pružanje informacija o Programu u Hrvatskoj zaduženo je
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Razvijen je i
hrvatski portal koji pruža informacije o ovome Programu.
Građanska zaklada za znanost (
Fondation Sciences Citoyennes, udruga sa sjedištem u Parizu) razvila je i
priručnik za organizacije civilnoga društva u kojem je pojašnjena struktura i način prijave na natječaje u sklopu Programa Obzor 2020.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Zdravlje za rast
Program unije Zdravlje za rast je treći višegodišnji program Unije koji služi kao alat za provedbu europske strategije Zajedno za zdravlje. Ciljevi ovoga Programa jesu poboljšanje zdravlja građana EU-a i unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite u zemljama članicama Europske unije, odnosno razvoj efikasnih i održivih zdravstvenih sustava.
Od 1. siječnja 2014. godine za provedbu i raspisivanje natječaja u sklopu ovog Programa zadužena je
Izvršna agencija za potrošače, zdravlje i hranu (CHAFEA).
Za promociju i pružanje informacija o natječajima u sklopu ovoga Programa u zemljama sudionicama Programa uspostavljene su
Nacionalne kontakt točke. Ulogu Nacionalne točke u Republici Hrvatskoj obnaša Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a u suradnji s
Ministarstvom zdravstva i Državnim zavodom za radiološku i nuklearnu sigurnost.
Tematski prioriteti ovoga Programa su:
- Promocija zdravlja, prevencija bolesti i staranje okruženja za zdrav način života
- Zaštita građana Europske unije od ozbiljnih zdravstvenih prijetnji
- Doprinos razvoju inovativnih, efikasnih i održivih zdravstvenih sustava
- Omogućiti pristup boljem i sigurnijem sustavu zdravstvene zaštite građana Europske unije.
Potencijalni prijavitelji su nacionalna tijela zadužena za zdravstvenu zaštitu, javne ustanove i privatni pružatelji zdravstvenih usluga, istraživački instituti, sveučilišta, međunarodne organizacije i organizacije civilnoga društva koje kroz svoju misiju podupiru ciljeve i prioritete ovoga Programa.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Program EU za zaštitu potrošača (Consumer Programme)
Program za zaštitu potrošača 2014-2020 omogućava građanima EU da u potpunosti uživaju svoja potrošačka prava te da aktivno sudjeluju u jedinstvenom tržištu, podupirući time rast i inovativnost te postizanje ciljeva strategije Europa 2020.
Ovaj je program fokusiran na četiri ključna područja:
- Jedinstveno tržište sigurnih proizvoda za dobrobit krajnjih potrošača, ali i jačanje konkurentnosti proizvođača i trgovaca,
- Jedinstveno tržište na kojem su građani zastupani od stručnih organizacija koje se bave potrošačkim politikama,
- Tržište na kojem su građani svjesni svojih prava i na kojem građani uživaju svoja potrošačka prava i tako doprinose razvoju konkurentskih tržišta,
- Jasna i učinkovita suradnja između nacionalnih tijela koja osiguravaju primjenu potrošačkih prava te pružaju savjetodavnu potporu potrošačima.
Potencijalni prijavitelji u sklopu ovog Programa su organizacije civilnoga društva koje zastupaju interese potrošača na razini EU, ustanove u državama sudionicama Programa nadležne za potrošačka prava te javne ustanove iz država sudionica Programa koje su dio Mreže europskih potrošačkih centara (
European Consumer Centres Network).
Izvješće o djelovanjuMreže europskih potrošačkih centara u 2013. godini možete pročitati
u ovoj publikaciji.
Objavljene natječaje i detaljno pojašnjen način prijave na natječaje raspisane u sklopu ovog Programa pronaći ćete na portalu Europske komisije namijenjenom korisnicima (
participants portal).
Za raspisivanje natječaja i praćenje provedbe projekata zadužena je
Izvršna agencija za potrošače, zdravlje i hranu (CHAFEA).
Za promociju i pružanje informacija o natječajima i mogućnostima financiranja u sklopu ovoga Programa u zemljama sudionicama Programa uspostavljene su Nacionalne kontakt točke. Ulogu Nacionalne točke u Republici Hrvatskoj obnaša
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Program pravosuđe
Program pravosuđe za razdoblje 2014-2020 promiče pravnu suradnju u području građanskog i kaznenog prava, stručno osposobljavanje osoba, uključujući radionice o uporabi pravne terminologije, povećanje učinkovitosti pravosudnih sustava u Europi te inicijative za razvoj politika za sprječavanje zlouporabe droga.
Ovim Programom podupirat će se aktivnosti osposobljavanja (razmjena osoblja, radionice i sl.), zajedničkog učenja, razmjene dobrih praksi, podizanja svijesti, podrške ključnim europskim organizacijama civilnoga društva te analitičke aktivnosti (studije slučaja, prikupljanje podataka, razvoj zajedničkih metodologija, istraživanja i sl.). Rezultati projekata koji se financiraju iz ovog Programa ne smiju biti značajni samo za jednu državu članicu EU, već trebaju doprinositi učinkovitijoj provedbi instrumenata i politika EU, podizati svijest javnosti i znanje građana o pravima, vrijednostima i principima koji proizlaze iz temeljnih akata Unije. Akt kojim je osnovan Program pronaći ćete
ovdje.
Potencijalni prijavitelji mogu biti javne ustanove i neprofitne organizacije uspostavljene u zemljama članicama Programa (zemlje članice EU, zemlje članice EFTA-e, zemlje kandidatkinje, potencijalne kandidatkinje i zemlje u procesu pristupanja EU). Profitno orijentirana tijela i subjekti imaju pristup Programu isključivo u suradnji s neprofitnim organizacijama i javnim tijelima. Tijela i subjekti koji su osnovani u trećim zemljama mogu sudjelovati u projektima samo na vlastiti trošak.
Europska komisija donosi Godišnji program rada (
Work Programme) u kojem su definirana ukupna financijska sredstva za provedbu Programa u tekućoj godini. U
Dodatku Godišnjeg programa rada podrobno su definirani kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava te vrste projekata koji će biti financirani. Natječaje raspisane u sklopu ovog Programa pronaći ćete
ovdje.
Za upravljane i provedbu Programa nadležna je
Opća uprava za pravosuđe Europske komisije, dok je za pružanje informacija o Programu u Hrvatskoj zaduženo
Ministarstvo pravosuđa u suradnji s
Ministarstvom unutarnjih poslova (Ured za suzbijanje zlouporabe droga).
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Program o pravima, jednakosti i građanstvu (REC)
Ovaj Program zamjenjuje tri Programa koja su se provodila u prethodnom financijskom razdoblju: Temeljna prava i građanstvo, Daphne III (borba protiv nasilja) i PROGRESS (antidiskriminacija i ravnopravnost spolova). U sklopu ovog Programa poticat će se razvoj i provedba projekata koji se bave suzbijanjem diskriminacije, zaštitom prava djece, prevencijom/sprječavanjem nasilja nad djecom, mladima i ženama, promicanjem prava osoba s invaliditetom i ravnopravnosti između spolova, osiguravanjem visoke razine zaštite podataka i zaštite prava potrošača.
Potencijalni prijavitelji na natječaje u sklopu ovog Program su istraživački centri, jedinice lokalne i regionalne samouprave, škole, centri za osposobljavanje i usavršavanje, sveučilišta i neprofitne organizacije.
U Hrvatskoj je za pružanje informacija o ovom programu nadležno
Ministarstvo pravosuđa. Uz Ministarstvo pravosuđa, u provedbu programskih aktivnosti u RH uključeni su i
Ministarstvo socijalne politike i mladih,
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te
Ured za ravnopravnost spolova.
Detaljnije informacije o Programu nalaze se
ovdje.
Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EASI)
Program zamjenjuje tri Programa koja su se provodila u prethodnom financijskom razdoblju: PROGRESS (Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost), EURES (Europska mreža javnih službi za zapošljavanje) i Progress Microfinance (Europski program mikro-financiranja za poticanje ili razvoj malog poduzetništva).
U razdoblju 2014-2020 kroz ovaj će se Program financirati projekti koji doprinose modernizaciji politika zapošljavanja i socijalnih politika, promiču mobilnost radne snage te projekti koji olakšavaju mikro-financiranje i socijalno poduzetništvo.
Na natječaje u sklopu ovog Programa mogu se prijavljivati organizacije iz zemalja članica EU, država članica Europskog gospodarskog prostora te iz država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. Prihvatljivi prijavitelji su organizacije civilnoga društva, nacionalna, regionalna i lokalna tijela javne vlasti, centri za zapošljavane, socijalni partneri, istraživački instituti i ustanove pružatelji visokog obrazovanja, stručnjaci za procjenu utjecaja, nacionalni statistički uredi i mediji.
U Hrvatskoj informacije o Programu pruža Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a u provedbu programskih aktivnosti uključeni su i
Ministarstvo socijalne politike i mladih,
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te
Ured za ravnopravnost spolova te
Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Ovim Programom upravlja
Opća uprava Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost na čijim mrežnim stranicama možete naći informacije o Programu.
LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije
Program se nastavlja na program LIFE+, a osnovi cilj mu je doprinijeti kvalitetnijoj provedbi i razvoju europskih okolišnih i klimatskih politika i zakonodavstava. U tom pogledu kroz Program će se financirati projekti koji doprinose razvoju klimatski odgovorne ekonomije, zaštiti okoliša i sprječavanju smanjenja biološke raznolikosti, koji potiču bolje upravljanje okolišem i klimom na svim razinama, uključujući snažnije uključivanje civilnoga društva i drugih sudionikakoji promiču integraciju ciljeva “zelenih“ politika u druge politike Unije i u poslove koje obavljaju javna tijela te tvrtke u privatnom vlasništvu.
Programa LIFE otvoren je za organizacije civilnoga društva te osim dodjele financijske potpore za projekte koji su u sladu s ciljevima raspisanih natječaja (
action grants), predviđa i dodjelu operativnih potpora (
operating grants). Novitet u razdoblju 2014-2020 jest uvođenje financijskih potpora (zajmova) za mala i srednja poduzeća koja provode energetski efikasne projekte te za privatne korisnike (npr. vlasnici hotela), manje općine i druga javna tijela koja poduzimaju aktivne mjere za efikasno korištenje energije. Više o novi oblicima financiranja pročitajte
ovdje.
Detaljne informacije o samom Programu nalaze se
ovdje.
Programom upravlja Europska komisija, točnije
Opća uprava za okoliš i
Opća uprava za klimatske politike. Za raspisivanje natječaja i praćenje projekata u većini komponenti Programa provodit će
Izvršna agencija za malo i srednje poduzetništvo.
Za pružanje informacija o Programu u Republici Hrvatskoj zaduženo je
Ministarstvo zaštite okoliše i prirode.
Mehanizam Unije za civilnu zaštitu
Program zamjenjuje instrumente EU-a koji su se provodili u razdoblju 2007-2013, a to su bili Financijski instrument civilne zaštite i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu uspostavljen je radi poticanja suradnje između nacionalnih tijela zaduženih za civilnu zaštitu diljem Europe te je usmjeren na pružanje humanitarne pomoći (procjena potreba, prikupljanje hrane, vode i higijenskih potrepština i sl.) i civilnu zaštitu (programi treninga za stručnjake, alati za predviđanje vremenskih neprilika i sl.).
U provedbu ovog Programa uključeno 28 zemalja članica EU te Island, Norveška i Makedonija. Za upravljanje ovim Programom zadužena je Opća uprava Europske komisije za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu.
Za pružanje informacija i koordinaciju programu u RH zadužena je
Državna uprava za zaštitu i spašavanje.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Hercule III
Program Hercule III nastavlja se na program Hercule II i usmjeren je na borbu protiv prijevara, korupcije i drugih ilegalnih aktivnosti koje su protivne financijskim interesima Europske unije. Ovim se Programom nastoji utjecati na prevenciju i istraživanje slučajeva prijevara, krijumčarenja i krivotvorenja, jačanje zaštite financijskih interesa EU-a olakšavajući pritom razmjenu informacija i dobrih praksi, unaprjeđenja borbe protiv prijevara i drugih ilegalnih aktivnosti te razvoj pravnih oblika zaštite financijskih interesa promičući pritom komparativne pravne analize.
Prihvatljivi prijavitelji su tijela javne vlasti (tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave), akademske ustanove i istraživački centri te organizacije civilnoga društva.
Za provedbu natječaja u sklopu ovog Programa nadležan je
Europski ured za borbu protiv prijevara, dok je za pružanje informacija o Programu u Republici Hrvatskoj zaduženo
Ministarstvo financija.
Detaljne informacije nalaze se
ovdje.
Fond za azil, migraciju i integraciju (AMIF)
Program je usmjeren na potporu učinkovitom upravljanju tijekovima migracija u Uniji kao dijelom područja slobode, sigurnosti i pravde sa zajedničkim pravilima o azilu, supsidijarnom zaštitom i privremenom zaštitom te zajedničke imigracije politika. Ukupni proračun za razdoblje 2014.-2020. iznosi 3,137 milijarde eura.
Program se oslanja na proces izgradnje razvijene sposobnosti pomoću Europskog fonda za izbjeglice, Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja i Europskog fonda za povratak.
Aktivnosti u sklopu Programa su:
- Europski sustav azila
- Integracija trećih zemalja i legalne migracije
- Povratak državljana trećih zemalja u njihove zemlje porijekla
Više informacija dostupno je
ovdje.
