U organizaciji Europske komisije te u suradnji s organizacijom EUROM (European Observatory on Memories), Zakladom Solidarity, Sveučilištem u Barceloni i Gradom Barcelona, predstavnice i predstavnici organizacija civilnoga društva te stručnjaci na temu politika sjećanja i komemoracije sastali su se kako bi, unutar postojećeg policy okvira, promišljali daljnji razvoj programa Europa za građane. Glavno predstavljanje na konferenciji, na Sveučilištu u Barceloni, održao je novinar Adam Michnik, poljski povjesničar, esejist, bivši disident i osnivač lista Gazeta Wyborcza, koji se osvrnuo na trenutnu političku situaciju u Europi i naglasio važnost jačanja, prije svega humanih vrijednosti, a zatim i jačanje osjećaja europskog identiteta.
Sudionici su tijekom konferencije nastavili raspravljati o glavnim izazovima Europske unije u kontekstu programa Europa za građane te pokušali odgovoriti na sljedeća pitanja:
Glavna se rasprava vodila oko pitanja na koji način ojačati osjećaj pripadnosti Europskoj uniji i kako potaknuti demokratski angažman i građansku participaciju u procesima donošenja odluka, a u kontekstu imigrantske krize i jačanja euroskepticizma.
Tijekom drugog dana konferencije održana su dva paralelna panela za umrežavanje (networking): prvi na temu Europskog sjećanja (Cjelina 1 u sklopu programa Europa za građane), a drugi o Građanskom dijalogu (Cjelina 2 u sklopu programa Europa za građane).
Na panelu vezanom uz Sjećanje predstavljeno je nekoliko međunarodnih mreža od kojih izdvajamo: European Network Remembrance and Solidarity (kampanja Freedom Express), ICMEMO – Memorial Museums in Remembrance of the Victims of Public Crimes, te platforma za razmjenu, suradnju i kritičko promišljanje povijesti i sjećanja u Europi – Memory Lab. Osim što su predstavnici mreža predstavili trenutni rad, pozvali su i sudionike/ice da se priključe projektima koji su u tijeku.
Na drugom paralelnom panelu Europska komisija je, u okviru strukturiranog dijaloga s dionicima programa Europa za građane, predstavila planiranu evaluaciju Programa te prikupljala dojmove i iskustva korisnika o doprinosu njihovih projekata ostvarivanju ciljeva Programa.
Prije same konferencije, u ponedjeljak 30. svibnja 2016. godine, održan je i sastanak Europske komisije i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) s predstavnicima Kontakt točaka programa Europa za građane iz svih zemalja članica Programa, tijekom kojeg se raspravljalo o novostima i mogućim poboljšanjima u zajedničkom upravljanju Programom te poboljšanju apsorpcije dostupnih sredstava. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske koordinator je provedbe Programa u Hrvatskoj i djeluje u svojstvu Kontakt točke od 2007. godine pa su predstavnice Ureda, zamjenica ravnatelja Vesna Lendić Kasalo i Maja Tomičić, sudjelovale na sastanku i predstavile postignute rezultate tijekom 2015. godine te komunicirale moguća poboljšanja u koordinaciji rada Komisije i Ureda.
U 2015. godini devet je korisnika iz Hrvatske, u velikoj konkurenciji prijavitelja iz 32 zemlje sudionice, bilo uspješno na natječajima programa Europa za građane, ostvarivši financijsku podršku vrijednu oko 4 milijuna kuna. Provoditelji projekata su tri udruge (Festival židovskog filma Zagreb, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, Europski dom – Slavonski Brod), četiri općine (Vidovec, Beretinec, Cestica i Podgora) te Grad Vodnjan i Grad Zadar. Ako se u obzir uzme da je 53 organizacija, gradova i općina iz Hrvatske uključeno u svojstvu partnera na projektima ukupne vrijednosti 24.810.450,00kn, vrijednost projekata koji se u konačnici provode u Hrvatskoj je značajno veći.