U suorganizaciji članova Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), 29. svibnja 2017. u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Zagrebu održana je Nacionalna rasprava o Bijeloj knjizi o budućnosti Europe.
Javna rasprava predstavnika poslodavaca, sindikata i organizacija civilnog društva organizirana je u okviru savjetovanja EGSO-a o
Bijeloj knjizi o budućnosti Europske unije, dokumenta Europske komisije koji naznačuje pet potencijalnih scenarija za Europu do 2025. godine, čija je namjera potaknuti iskrenu i sveobuhvatnu raspravu o tome kako bi se Europa trebala razvijati u predstojećim godinama. Slične rasprave organiziraju se u svim državama članicama, a njima se pokušava dati kvalitetan doprinos predstavnika različitih institucija i civilnog društva u stvaranju zajedničkog pogleda ka budućnosti Europske unije.
Okupljene je pozdravio Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH, koji je ukratko predstavio Bijelu knjigu, rekavši kako je ona nastala kao rezultat promišljanja budućnosti EU27 na područjima poput jedinstvenoga tržišta, trgovine, migracija i sigurnosti, ekonomske i monetarne unije: "Bijela knjiga predviđa pet scenarija budućnosti EU. U prvom stanje ostaje kakvo je danas, u drugom opstaje samo zajedničko tržište, treći je scenarij Europa s više brzina, četvrti stvaranje federativnih odnosa u određenim područjima, a ostatak na razini nacionalnih vlada dok je peti scenarij stvaranje sjedinjenih država Europe". Kao teme od iznimnog značaja u budućem uređenju Unije, Baričević je istaknuo socijalnu, obrambenu dimenziju Europe i budućnost financiranja EU.
Članica EGSO-a iz redova predstavnika poslovnog sektora, direktorica Predstavništva HGK u Bruxellesu
Dragica Martinović osvrnula se na interese poduzetničkog sektora, istaknuvši da nam treba ujedinjena, reformirana i konkurentna Europa koja daje odgovore za zajedničke izazove. Posebno važnim ona smatra rješavanje pitanja neusklađenosti između postojećih radnih vještina i tržišta rada.
Predstavnik organizacija civilnog društva u EGSO-u,
Toni Vidan iz Zelene akcije istaknuo je kako je prije razrade scenarija o budućnosti potrebno kritički sagledati postojeću situaciju u kojoj se Europa nalazi, dodavši kako su potrebne promjene u prioritetima politika europskih institucija, i napomenuo kako su predstavnici civilnog društva povodom 60. godišnjice Ugovora u Rimu pozvali čelnike Europe da se založe za socijalno-tržišno gospodarstvo, u
apelu koji je dostupan i na hrvatskom jeziku, a nakon toga je skupina organizacija civilnog društva predložila i
šesti scenarij pod nazivom Održiva Europa za građane. „Umjesto Europe korporacija, želimo Europu građana“, naglasio je Vidan.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata
Vilim Ribić, član EGSO-a ispred sindikata, složio se da je potrebno kritički samoevaluirati učinjene pogreške, među kojima je izdvojio mjere prekomjernog deficita i mjere rezanja, dodavši kako „Hrvatska izvan EU teško može funkcionirati, ali je važno u vlastitim rukama zadržati ekonomske instrumente".
Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose u svojem panel izlaganju posebno je istakla važnost pitanja razvoja obrazovanja te proširenja Europske unije, kao ključnih polazišnih točaka za osmišljavanje poželjnog scenarija budućnosti EU. Prema njezinom mišljenju predloženi dokument Bijele knjige nedovoljni naglasak stavlja na ulogu građanstva koja mora biti u središtu europskih politika. „Jačanje legitimiteta, pitanje solidarnosti, smanjivanje jaza između članica te socijalna dimenzija održivog razvoja važna su pitanja koja EU treba razmotriti“, navela je Samardžija. Na tragu njezinih zaključaka, mogu se nadovezati i stavovi savjetnika za radnu politiku HGK
Davorka Vidovića, koji ističe da Bijeli dokument mora biti promotor vrijednosti Europske unije. U prvom redu to se odnosi na pitanja osobnog poštenja, društvene odgovornosti, pitanja rada, znanosti, razvijanja poduzetništva, ali i mobilnosti. Pri tome, izazovi mobilnosti ne proizlaze samo iz migracija EU državljana u granicama EU, već i iz potencijala koji se kriju u dolaznim migracija izbjeglica.
U svojem izlaganju,
Boris Cota, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, naveo je važnost jačanja EU kao svojevrsne političke zajednice usprkos brojnim kritikama na njezinu postojeću visoku razinu birokratizacije i demokratskih deficita. Takav razvoj neophodan je za funkcioniranje EU kao optimalnog valutnog područja, ali i socijalno-tržišne ekonomije, ističe Cota. S druge strane, direktor sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK
Zvonimir Savić, naveo je scenarij Europe u nekoliko brzina kao jedan od izvjesnih scenarija. Savić je istakao da je u postojećim prijedlozima očito da svi polaze od zajedničkih viđenja proračuna EU, jednoglasnog zastupanja u vanjskoj politici i jedinstvenog tržišta. Stoga, Savić zaključuje da je važno razviti strategiju koja će moći adekvatno pokriti interese, stavove i vrijednosti svih zainteresiranih strana.
Nakon izlaganja panelista, u raspravi je sudjelovao i
Viktor Koska, viši stručni savjetnik Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Budući da je većina izlagača upozorila na nedostatna istraživanja koja bi mogla ponuditi polazišne podatke nužne za konstruktivnu raspravu o postojećem stanju EU i poželjnim budućim scenarijima razvoja, Koska je uputio na istraživačke rezultate nedavno provedenog projekta
bEUcitizen: Barriers towards EU citizenship, financiranog u sklopu Sedmog okvirnog programa za istraživanje, tehnološkog razvoja i demonstracijskih aktivnosti (FP7). Pod koordinacijom Sveučilišta u Utrechtu, istraživački konzorcij projekta bEUcitizen, sastavljen od 26 vodećih istraživačkih institucija iz 19 europskih država, uključujući i Centar za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija (CEDIM) Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, od početka projekta 2013. do danas proveo je opsežna istraživanja iz područja europskog državljanstva te prepreka njegovom razvoju koje proizlaze iz specifičnosti socijalnih politika, ekonomskih politike, političkih i građanskih prava, te odnosa prema pitanjima roda i migracijskim izazovima unutar nacionalnih sustava i politika država članica EU. Podaci prikupljeni kroz projekt daju mogućnost komparativne analize postojećeg stanja EU, te mogu biti korisni za promišljanje optimalnih scenarija razvoja EU.
Ovim putem ujedno pozivamo širu zainteresiranu javnost da se uključi u javne rasprave oko budućnosti EU. Informacije vezane uz dalje aktivnosti donošenja Bijelog dokumenta mogu se redovito pratiti preko stranica
Europske komisije. Također, skrećemo pozornost na program
Europa za građane u sklopu kojeg sve neprofitne organizacije i JLPS-i mogu dobiti sredstva za sufinanciranje projekata koji žele poticati uključivanje građana Europe u rasprave o budućnosti i politikama Europske unije kao i promicati europski identitet. Za više informacije možete kontaktirati
nacionalnu Kontakt točku programa.
Pisane vijesti
