Imajući u vidu mnogobrojne koristi koje primjena standarda otvorene vlasti donosi građanima, ponajprije kroz unaprjeđenje pružanja javnih usluga, veću pristupačnost tijela državne uprave te u konačnici i veće povjerenje javnosti kao ključne čimbenike održivog ekonomskog i socijalnog razvoja, ali i uvažavajući potrebu kontinuirane razmjene i uzajamne podrške među državama sudionicama ove globalne inicijative, Vlada Republike Hrvatske odlučna je i dalje nastaviti s provedbom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj. U tom smislu je 2016. godine započela izrada novog Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, pri čemu su uzeta u obzir dosadašnja iskustva i naučene lekcije, a Akcijski plan razvijan je u suradnji sa širokim krugom dionika iz različitih sektora.
Akcijski plan izrađen je na temelju široke javne rasprave. Ured za udruge organizirao je dva kruga javnog savjetovanja o Akcijskom planu za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2020. godine. O prioritetima novog Akcijskog plana provedeno je inicijalno internetsko savjetovanje u razdoblju od 24. veljače do 12. ožujka 2017. godine. Također, u razdoblju od 26. lipnja do 10. srpnja 2018. provedeno je internetsko javno savjetovanje o konačnom prijedlogu Akcijskog plana.
Održan je niz radnih sastanaka na kojima su raspravljeni prijedlozi zaprimljeni tijekom javnog savjetovanja te dodatni prijedlozi članova Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, na temelju čega su definirane konkretne mjere i aktivnosti Akcijskog plana. Na sastancima su sudjelovali predstavnici Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, nadležnih tijela državne uprave te organizacija civilnoga društva. Dodatno, prioriteti Akcijskog plana predstavljeni su na javnoj raspravi pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu Hrvatsku“ koja je održana u svibnju 2017. u Zagrebu, a tijekom 2018. godine održane su i dvije sjednice Savjeta, dok je na 3. sjednici 3. saziva Savjeta održanoj 27. kolovoza 2018. utvrđen i konačan prijedlog Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje do 2020. godine.
Izvješće o provedenom javnom savjetovanju o konačnom prijedlogu Akcijskog plana dostupno je
ovdje.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je
Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje do 2020. godine. na sjednici održanoj 20. prosinca 2018. godine.
Novim Akcijskim planom predviđena je provedba 15 mjera i 48 provedbenih aktivnosti koje će se do 30. kolovoza 2020. godine provoditi u 5 ključnih područja:
- transparentnost,
- otvorenost,
- sudjelovanje građana/civilnoga društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika,
- provedba Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te
- održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
Na 49. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 18. ožujka 2021. godine usvojeno je
Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2020. godine.
Od ukupno 48 aktivnosti, u potpunosti je provedeno njih 26, dok je u znatnoj mjeri provedeno ukupno 10 aktivnosti zbog čega se može zaključiti da je u potpunosti ili u većoj mjeri provedeno 75% aktivnosti. U manjoj je mjeri provedeno 10 aktivnosti (više od 20%), uglavnom zbog nedostatnih financijskih i kadrovskih kapaciteta te pandemije koronavirusa, te će se u narednom razdoblju pokušati iznaći resursi za njihovu provedbu. Provedba uopće nije započela za 2 planirane aktivnosti, odnosno njih manje od 5%.
S obzirom na to da se aktivnosti Akcijskog plana u velikom dijelu odnose na donošenje novih normativnih rješenja drugih dokumenata, konkretne učinke tih aktivnosti će biti moguće procijeniti tek u narednom razdoblju. Ipak u provedbi Akcijskog plana ostvareni su i neki vrlo značajni rezultati s direktnim koristima za građane:
- Provedba Zakona o pravu na pristup informacijama je unaprjeđena, a tendencija kontinuiranog unaprjeđenja će se nastaviti i u narednom razdoblju. Što se tiče fiskalne transparentnosti, treba naglasiti brojne aktivnosti Ministarstva financija u kontekstu otvaranja podataka u strojno čitljivom obliku te različitih baza podataka prilagođenih za korištenje građanima. Značajan rezultat je svakako i donošenje Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, ali i Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti te nadogradnja elektroničkog sustava glasovanja Hrvatskoga sabora. U ovom provedbenom razdoblju se također nastavilo kontinuirano otvaranje podataka, što je korišteno i u kontekstu koronavirus krize, a primjetan je i nastavak razvoja novih e-usluge u okviru sustava e-Građani kojemu je u prvih osam mjeseci 2020. godine broj novih korisnika porastao za 290.000, odnosno 36% te trenutno broji nešto više od milijun korisnika. Broj dostupnih usluga također kontinuirano raste te je građanima trenutno na raspolaganju 76 javnih elektroničkih usluga.
Također, aktivnosti koje je Republika Hrvatske pokrenula potaknuta potrebom za brzom reakcijom na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa zalog su budućih nastojanja za osiguravanjem transparentnih, odgovornih i uključivih odgovora na slične izazove u budućnosti. Stečena znanja i naučene lekcije iskoristit će se kao prilika za daljnje unaprjeđenje transparentnosti, sudjelovanja građana, odgovornosti te primjene tehnologije i inovativnosti u sljedećem provedbenom razdoblju inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj.
