Konferencija je održana u Osijeku, u Hotelu Osijek s početkom u 10 sati, uz 40-ak prisutnih u dvorani Hotela Osijek, uključujući predstavnike tijela javne vlasti na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i medija te 280 on line pregleda.
Događanje je održano u sklopu Dana otvorenih vrata udruga 2026 (DOVU 2026), koje već tradicionalno organizira Ured za udruge Vlade RH, a ove godine po 14. puta, od 11. do 13. lipnja diljem cijele Hrvatske uključujući
215 prijavljenih događanja udruga.
Temom ovogodišnje uvodno DOVU događanje „Volontiranje za održivu budućnost: Globalni izazovi i lokalna rješenja“ slijedi obilježavanje Međunarodne godine volontera za održivi razvoj (IVY 2026). UN je, naglašavajući potrebu jačanja volonterstva radi postizanja Ciljeva održivog razvoja u rezoluciji koju je usvojila Opće skupština UN-a krajem prosinca 2024., prepoznao univerzalnu želju ljudi u doprinosu društvu kroz volontiranje, kao i ključnu ulogu mladih te pozdravlja sudjelovanje osoba s invaliditetom.
Mirna Šmit, moderatorica događanja, poželjevši dobrodošlicu u Grad Osijek, uvela je sve prisutne u Konferenciju kratkim opisom Programa, rekavši pri tom da se „Konferencija okupila oko vrlo jednostavne ideje, kako bismo istaknuli one pojedince, ali i organizatore volontiranja koji snažno kroz godine rade na razvoju različitih aktivnosti, a ponekad budu u onoj drugoj liniji nevidljivih ljudi koji rade sjajne stvari u svojim zajednicama. Inače, znamo da promjenu počinju iz malih mikro zajednica, a to su škole, kvartovi, organizacije civilnog društva te ćemo upravo danas njima dati jednu vrstu prednosti da razgovaraju o tome kako vide svoju zajednicu i svoj angažman, ali i s kojim izazovima se susreću. Otvorit ćemo dijalog i s onima koji donose odluke i s onima koji su na terenu.“ Slijedeće je pojasnila fokus 2 panela koji će uslijediti nakon uvodnih govora, a obuhvaćaju dvije važne perspektive. U prvom panelu otvoreno je pitanje razvoja volontiranja, javnih politika, društvenog utjecaja i nekih budućih izazova, dok je u drugom panelu naglasak bio na predstavljanju dobrih praksi udruga, odnosno na upoznavanju ljudi i organizacija koje svakodnevno pokazuju kako volontiranje izgleda u praksi i koliko može promijeniti živote pojedinaca i zajednica.
Helena Beus, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Ureda istaknula je u svom govoru da je tijekom svih ovih 14 godina bilo je više od 5.000 događanja koja su približila građanima rad udruga te ih potaknula na aktivno uključivanje u svojim lokalnim zajednicama. Ova manifestacija ujedno je prilika da udruge predstave rezultate svojih projekata i informiraju građane o svom radu i otvore prostor za novo uključivanje i suradnju. Također je podcrtala da volontiranje ne doprinosi samo dobrobiti drugih. Ono razvija kompetencije, jača društveno povjerenje, povezuje generacije i doprinosi izgradnji uključivijih i otpornijih zajednica. Zato ima važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i jačanju društvene kohezije. Ured za udruge Vlade RH kontinuirano podupire razvoj volonterstva kroz suradnju s organizacijama civilnoga društva sa tijelima javne vlasti, brojnim partnerima nastojeći stvarati poticajno okruženje za uključivanje građana u volonterske aktivnosti i jačati prepoznatljivost volontiranja u hrvatskom društvu
. Posebnu zahvalu uputila je svim volonterkama i volonterima koji svojim nesebičnim radom svakodnevno doprinose dobrobiti drugih i pokazuju da održiva budućnost počinje odgovornošću i djelovanjem svakog pojedinca.
Marija Garić, izaslanica Gradonačelnika Ivana Radića i ovlaštena za obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za zajedničke poslove i mjesnu samoupravu, izrazila je zadovoljstvo što se Konferencija održava u Gradu Osijeku jer je ove godine 20. godišnjica od potpisivanja sporazuma, odnosno Povelje između Grada i građanskih udruga još 2006. godine na inicijativu OESS-a koji je i sastavio dokument, koji je Grad Osijek prihvatio i u kojem sudjeluju već 20 godina. Također, Grad Osijek, osim financiranja programa i projekata udruga cijele godine nastoji pomagati udrugama u skladu sa zakonskim okvirima, kao i iznalaženje načina kako što više pomoći i manjima, slabije kapacitiranima, i to, s krajnjim ciljem pomaganja građanima.
Prof.dr.sc. Mirna Habuda-Stanić, izaslanica Županice Osječko-baranjske županije zahvaljujući organizatorima na ovoj hvalevrijednoj Konferenciji, istaknula je da je volontiranje pokazatelj jakosti jednog društva i, koliko god da smo snažni i razvijeni i, kao društvo, dobro organizirani uvijek postoje skupine koje trebaju našu pomoć, trebaju jednu toplu ruku, a nekad je dovoljna samo riječ te, upravo volontiranje kroz udruge i prema najslabijima pokazuje snagu ovog društva. Sama zna da volontiranje znači odvajanje i žrtvovanje vlastitog vremena i energije za dobrobit jedne zajednice te čestita svim udrugama.
Krešimir Makvić, načelnik Sektora za strateško planiranje u sustavu socijalne skrbi Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi istaknuo je da se Konferencija održava u Međunarodnoj godini volontera čime je još jednom potvrđena jako važna uloga volonterstva u izgradnji uključivih, održivih i otpornih zajednica. Iz perspektive Ministarstva, volontiranje predstavlja važan doprinos u socijalnoj uključivosti društvenoj koheziji te stoga pokušavaju sustavno ulagati u sustav volonterstva u Republici Hrvatskoj, prvenstveno kroz određeni zakonodavni okvir, rad Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva i donošenje prvog Nacionalnog programa za razvoj volonterstva, kao i kroz podršku volonterskim centrima i organizacijama civilnog društva, koje su najbitnije u lancu organiziranja volontiranja. Ujedno je i naglasio da volontiranje predstavlja jedan od mehanizama društvenog uključivanja i jačanja socijalne uključenosti i podrške ranjivim skupinama (to je posebno važno iz perspektive Ministarstva). Vjeruje da će rasprava pridonijeti nekim novim rješenjima i daljnjem razvoju kulture volontiranja.
Kao uvod u 1. panel modertorica
Mirna Šmit naglasila je da je prema 1. sveobuhvatnom istraživanju o volonterstvu u Hrvatskoj 25% građana u RH starije od 16 godina volontiralo barem jednom u životu, dok je u trenutku istraživanja aktivno volontiralo svega 7% građana. S jedne strane govorimo o velikom potencijalu, no volontira relativno mali broj građana. Kako ovaj potencijal otvoriti u trajni društveni angažman ili tko bi bio odgovoran za razvoj volonterstva? Podaci su iz Izvještaja o stanju volonterstva u Hrvatskoj
- „Volonterstvo u Hrvatskoj: stanje, trendovi i utjecaj na društvo” (studeni 2023.), koji je izradio Hrvatski centar za razvoj volonterstva i, koji je prvi je takav izvještaj na ovom području i predstavlja sveobuhvatan pregled ključnih aspekata razvoja i trenutačnog stanja volonterstva u Hrvatskoj
.
Jelena Kamenko Mayer, članica Izvršnog odbora Hrvatskog centra za razvoj volonterstva i koautorica Istraživanja, istaknula je da brojke navedene u Istraživanju ne bi shvatila kao poraz već kao poruku svima. Informirala je i da trendovi u Europi idu u smjeru da se postoci volontiranja smanjuju (od nepoticajnog okruženja i sužavanja prostora za djelovanje OCD-a, ali i sve većeg broj neformalnog volontiranja koje se ne može bilježiti niti mjeriti te nemamo točne i konkretne brojke o čemu dosta piše UN Volunteers-u svojim izvještajima o stanju volonterstva koje izdaju svake godine). Treba svakako razmotriti i razgovarati o ovih drugih 75% koji ne volontiraju i razloge radi čega ne volontiraju. U tom smislu Istraživanje je pokazalo da razlog nije nezainteresiranost, već nedostatak vremena, različite obveze i stil života, ali i nedostatak informacija o prilikama za volontiranje. Više od 80% ljudi ima pozitivan pogled na volontiranje i prepoznaju da ono gradi vrijednosti, stvara solidarnost
Panelisti su se, u konačnici i složili oko činjenice da je poticanje i osiguranje okruženja za razvoj volonterstva u Hrvatskoj povećati društveni angažman i da ljudi više volontiraju odgovornost svih dionika (državna i regionalna uprava te lokalna samouprava, udruge i poslovna zajednica, ali i odgoj u obitelji te obrazovni sustav). Istaknuto je, također, da se u prethodnom razdoblju radilo na jačanju organizacija civilnog društva te je
Darija Cokol, zamjenica upraviteljice za provedbu ESF projekata, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva informirala prisutne pružila preko 6.000 financijskih podrški s preko 90 milijuna Eura. Što se tiče jačanja OCD-a u prošlom programskom razdoblju je uloženo preko 900 milijuna uloženo i provedeni različiti projekti; za sad je financirano više od 150 projekata s preko 45 milijuna Eura. Također se programi i projekti udruga financiraju i od strane samog Grada Osijeka te Osječko-baranjske županije, dok resorno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike osigurava zakonodavni i institucionalni okvir za razvoj volonterstva (što je spomenuto u uvodnom dijelu). U pogledu financijske podrške programima i projektima OCD-a, također su se složili da su procedure jednostavnije što se tiče nacionalnog financiranja programa i projekata udruga, od zahtjeva u okviru EU fondova, konkretno ESF+.
Goran Latković ravnatelj HCK DCK Osječko-baranjske županije istaknuo je da je puno napravljeno u zadnjih 20-ak godina što se tiče razvoja volonterstva u RH te je, slično kao i ostali, naglasio kako volonterstvo jamči sigurnost zajednice i stabilno društvo te bi to trebalo osvijestiti na svim razinama donošenja odluka.
Mirna Šmit potaknula je i raspravu oko pitanja da volonterstvo raste u krizama te su poplave, migrantska kriza i Pandemija dovele do povećanja angažmana građana, što potvrđuje da je volontiranje važan mehanizam otpornosti zajednice te se, zapravo, postavlja pitanje zašto smo spremni volontirati za vrijeme krize i kako taj duh solidarnosti zadržati u miru.
Goran Latković istaknuo je da se tu radi o humanitarnoj euforiji, kad možemo odmah djelovati i to je potencijal koji treba iskoristiti, no u svemu tome bitan je krizni menedžment radi velikog priljeva ljudi koji žele pomoći, a koje pri tom treba i informirati i educirati. Međutim, svakako je u kriznim situacijama bitno i zajedništvo i dijeljenje iskustava. Isto, pitanje je na koji način osigurati sredstva za neku kriznu situaciju te je ovdje
Darija Cokol podsjetila na poziv kreiran na kraju prošlog programskog razdoblja, kao odgovor na Covid pandemiju „Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice, istaknuvši da isto ne bi bio moguć da nisu preostala sredstva unutar samog ESF-a.
U nastavku, u uvodnom dijelu II. panela, prikazan je kratak video o skloništu Udruge Pobjede (2018.), kakvo je bilo na početku te je entuzijazmom i voljom volontera pretvoreno u sasvim prihvatljiv „dom“ za životinje (većinom pse; 180 životinja) koje su ljudi odlučili u nekom trenutku „izbaciti iz svojih života“.
Maša Riznić, voditeljica skloništa, istaknula je da volonteri daju značajan doprinos svim aktivnostima u Skloništu (80 aktivnih, dugoročnih volontera).
Nadalje nizali su se primjeri dobre prakse aktivnog uključivanja volontera u rad udruga i zajednice, općenito.
Andrea Majetić Grgić, stručna suradnica Udruge Breza (Udruga za rad s mladima, naziv do prije 2-3 godine) na početku je informirala prisutne da ove godine udruga slavi 25. godišnjicu i istaknula da od prve godine aktivno uključuju volontere u rad udruge te su bitna karika u radu udruge, postojanju, misiji i viziji (1.500 - 2.000 volonterskih sati godišnje; oko 50 aktivnih volontera). Istaknula je da je zapošljavanje bivših volontera jako dobra osnova za zapošljavanje te je na taj način i zaposlena većina zaposlenika (25) u udruzi, a kao razloge je navela da su osobe došle samoinicijativno, pokazale interes i volju te želju za znanjem i razvijanjem, vidjeli su kako udruga funkcionira iznutra prema van, ali i dijeljenje istih vrijednosti. Zadnjih nekoliko godina pokušavaju uključiti i korporativno volontiranje.
Marijan Gubina iz Udruge Mirotvorci istaknuo je da Grad Osijek i Osječko-baranjska županija imaju puno primjera dobre prakse, dok drugi manji gradovi nemaju takve mogućnosti i potporu, što je izazov, međutim, oni su kao udruga spremni pomoći drugima iz nekih manjih sredina. Također je naglasio da je Hrvatski Crveni križ promotor i pokretač za ostale manje organizacije, što je, zapravo uloga lokalne samouprave. Također je, govoreći o angažiranju volontera, istaknuo jedan pozitivan trend volontiranja građana treće životne dobi, odnosno umirovljenika.
Dinko Pešić, govoreći o aktivnostima Zelenog Osijeka (dio su kampanje Rezolucija Zemlja; akcije čišćena na području Grada Osijeka, ali i Osječko-baranjske županije), istaknuo je da uključuju velik broj volontera, kojih je čak bilo i više početkom 2.000 godina, uključujući veći entuzijazam (čišćenje i uređenje uključujući 100-150 akcija na dnevnoj osnovi). Po pitanju financiranja programa i projekata, uvijek su imali potporu kako s lokalne, regionalne pa i nacionalne razine, tako im dobro ide i što se tiče EU fondova. Ovdje je, vezano uz izvještavanje u sklopu provedbe projekata, istaknuo da je njima, kao organizaciji, bitno ostvariti utjecaj u zajednici, nešto dugoročno, što će trajno ostati, kao baština za budućnost u odnosu na činjenicu da je često više u fokusu administriranje projekata i zadovoljenje zadanih indikatora.
Nikica Torbica iz udruge DKolektiv (godinama centralno mjesto organiziranja volontera, volonterskih akcija, a na bazi kreiranih volonterskih programa, posebno u ovom dijelu Hrvatske), osvrnuo se na javne politike koje bi po uzoru na participativno budžetiranje, koje već postoji u nekim lokalnim sredinama, kreirao i dopunjavao u suradnji s građanima, gdje bi se svakako našlo i predviđanje sredstava za krizne situacije i ad-hoc akcije. U smislu podrške svemu što DKolektiv i mnoge druge organizacije civilnog društva inače rade, naglasio je potrebu uvođenja građanskog odgoja, kako bi mladi volonteri već imali određene kompetencije za analiziranje, kritičko promišljanje, bili svjesni svih dionika u zajednici, što bi dalo i veći i viši smisao njihovom angažmanu u udrugama.
Marijana Hinek, mag.psych iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu informirala je prisutne o uključivanju volontera u sve aktivnosti organizacije uz prethodnu obuku kako bi bili kvalitetna potpora korisnicima Centra (rizična populacija). Pri tom je istaknula potrebu veće potpore volonterima što se tiče njihovog mentalnog zdravlja te i sami organiziraju grupe podrške za volontere.
Iva Vrebac, voditeljica rada s mladima Hrvatskog Crvenog križa GD Osijek istaknula je da im se u kriznim situacijama javlja velik broj volontera koji žele dati svoj doprinos, obzirom da je organizacija i u sustavu Civilne zaštite. Međutim, postoji problem odljeva stalnih volontera koji se nisu više mogli posvetiti stalnom angažmanu u udruzi, što je negativno utjecalo i na opseg provođenja aktivnosti. Naglasivši da u posljednje vrijeme postoji izazov motiviranja za volontiranje, ujedno je i pozvala zainteresirane za volontiranje da im se pridruže.
Po završetku Konferencije predstavnici Ureda za udruge Vlade RH posjetili su Sklonište za životinje Udruge Pobjede u Nemetinu, koje je panelistica
Maša Riznić i predstavila u II. panelu. Tijekom posjeta imali smo prilike vidjeti da je prostor dosta velik i prilično uređen te smo informirani da bez obzira na velik odziv građana za usvajanje, još uvijek je veći broj ostavljenih kućnih ljubimaca. Nakon toga smo posjetili i Udrugu Izvor u Kneževim Vinogradima koja pruža potporu ranjivim skupinama stanovništva i to, starije životne dobi, kao i osobama s invaliditetom (socijalne usluge od prijevoza, odlaska doktoru, praonice rublja, do organizacije slobodnog vremena u vidu radionica, edukacija i mjesnih druženja) te trenutno provode nekoliko projekata, a između ostalih i projekt u sklopu ESF+ Poziva „Zaželi“ Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi.
Iz medija:
HRT, Radio Osijek
Volontiranje za održivu budućnost - HRT;
HRT, Slušaonica, Civilno društvo
https://api.hrt.hr/download/media/9b/71/20260610-civilno-drustvo-37683417-20260609123021.mp3?filename=Dani%20otvorenih%20vrata%20udruga%202026-.mp3
Mrežna stranica Međunarodne godine volonterstva za održivi razvoj
https://hrvatska-ivy2026.hr/
Stranica |
Dani otvorenih vrata udruga (DOVU)
