U organizaciji Ureda za udruge, Savjeta za razvoj civilnog društva i Centra za mirovne studije, 14. srpnja u Hotelu International u Zagrebu, održan je okrugli stol na temu ''Perspektive promicanja ljudske sigurnosti tijekom članstva Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti UN-a''.
Pored predstojnika Ureda za udruge, dr.sc. Igora Vidačka, i člana Savjeta za razvoj civilnog društva, mr.sc. Ninoslava Šćukaneca, prisutne su pozdravili i moderatorica okruglog stola, mr.sc. Marina Škrabalo, te g. Andrej Dogan, predstavnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, koji je ujedno u nastavku iznio kratki pregled dosadašnjih aktivnosti Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti.
.jpg)
U tom kontekstu izneseno je nastojanje Republike Hrvatske da pridonese usuglašavanju stavova članica Europske unije u Vijeću sigurnosti, kao i usuglašavanju tih stavova s mišljenjima drugih strateških partnera, poput Sjedinjenih Američkih Država. Relevantne teme u Vijeću sigurnosti za RH svakako su one regionalnog karaktera, poput pitanja Kosova, ali je naglašena i činjenica da će Republika Hrvatska imati priliku izabrati temu za otvorenu raspravu prilikom svog predsjedanja Vijećem sigurnosti, u prosincu ove godine. Kao vrlo značajno, naglašeno je i predsjedanje Republike Hrvatske Protuterorističkim odborom Vijeća sigurnosti.
U raspravi koja je uslijedila, predstavnici medija i organizacija civilnog društva ustvrdili su nepostojanje dovoljne informiranosti javnosti u Republici Hrvatskoj o njezinom članstvu u Vijeću sigurnosti i temama koje su na njegovom Dnevnom redu, a s time se donekle složio i g. Dogan obrazlažući to činjenicom velikog obima i kontinuiteta rada Vijeća sigurnosti, što zasigurno otežava njegovo medijsko praćenje. U tom kontekstu, medije je uputio na g. Babića, osobu zaduženu za medije u sklopu Stalne misije Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima. Postavilo se i pitanje o mogućnostima suradnje s civilnim društvom u području razvojne pomoći te je iznesena informacija da je unutar Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija osnovan poseban Odjel za razvojnu pomoć, gdje se zainteresirani predstavnici civilnog društva mogu javiti sa svojim sugestijama i inicijativama.
Drugi dio okruglog stola započeo je sa izlaganjem dr.sc. Davora Božinovića, veleposlanika Republike Hrvatske pri NATO-u, koji je koncept ljudske sigurnosti predstavio upravo iz perspektive kolektivne obrane. U tom smislu, naglasio je kako je koncept ljudske sigurnosti neodvojiv od temeljnih demokratskih načela, te je Republika Hrvatska, usvajanjem tih načela i sudjelovanjem u radu prominentnih sigurnosnih organizacija, došla u poziciju utjecati na ljudsku sigurnost.
Nakon toga uslijedila je prezentacija Matjaža Kovačića, voditelja Sektora za međunarodne organizacije i ljudsku sigurnost Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije. On je predstavio rad Mreže za ljudsku sigurnost, međudržavne organizacije osnovane 1998., a u koju je učlanjeno 13 zemalja. Svrha te organizacije je promocija ljudske sigurnosti, prije svega na međunarodnoj sceni, ali i osobnim angažmanom Ministara vanjskih poslova u smislu promocije koncepta ljudske sigurnosti u širokom spektru njihovih aktivnosti.
Claude Demers, predstavnik Kanadskog veleposlanstva u Zagrebu, iznio je kanadsko viđenje koncepta ljudske sigurnosti, u čije je središte stavljena individualna sigurnost i koncept „slobode od straha“. U svom izlaganju naglasio je kanadsko stajalište kako ne postoji nikakav pravni, odnosno, zakonodavni okvir koji bio štitio suverenitet države, kao ni slobodu pojedinca, ukoliko su počinili zločine protiv čovječnosti, opravdavajući time pravo međunarodne zajednice na humanitarne intervencije.
Zadnje izlaganje bilo je ono g. Gordana Bosanca iz Centra za mirovne studije, usredotočeno na prezentaciju ideja oko mogućeg proaktivnog hrvatskog angažmana u Vijeću sigurnosti, poglavito za vrijeme kada će RH predsjedati Vijećem - u prosincu 2008. Naglasio je da je Republika Hrvatska u jedinstvenoj, početnoj poziciji da svoju stranu u sigurnosnom diskursu izabere principijelno, s obzirom na dugoročne interese ljudske sigurnosti u svjetlu globalnih izazova, umjesto da bira strane situacijski, u odnosu na interese najmoćnijih država u međunarodnim asocijacijama. Također, izneseni su i neki konkretni prijedlozi za djelovanje Republike Hrvatske, kako na međunarodnoj, tako i na nacionalnoj razini.
Neki od prijedloga za aktivniju sigurnosnu politiku RH su sljedeći:
- održavanje prve tematske sjednicu u okviru VS o ljudskoj sigurnosti
- angažiranje RH na izradi i poticanju provedbe Akcijskog plana provedbe mogućeg zaključka Vijeća sigurnosti o učinkovitoj operacionalizaciji ljudske sigurnosti
- predlaganje VS-u i Općoj skupštini UN-a izdvajanje Jedinice za ljudsku sigurnost iz Ureda za koordinaciju humanitarnih pitanja, odnosno osnutak zasebnog Ureda za ljudsku sigurnost
- revizija Strategije nacionalne sigurnosti RH
- hitno pokretanje pripreme za izradu Nacionalnog programa ljudske sigurnosti i izgradnje mira
U raspravi koja je uslijedila najčešće su postavljana pitanja g. Doganu, vezana za eventualno prihvaćanje prijedloga iznesenih od strane Centra za mirovne studije. S obzirom na opsežnost i konkretnost navedenih prijedloga, predstavnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija nije mogao dati konačan odgovor, ali je izrazio zainteresiranost za daljnju suradnju.
Zaključci izneseni na Okruglom stolu mogu se svesti pod zajednički nazivnik potrebe za većom suradnjom između nadležnih državnih institucija i organizacija civilnog društva u svim segmentima javnih politika, pa tako i u pogledu članstva Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. U tom pogledu, izneseno je mišljenje da bi inicijativa za suradnjom između civilnog društva i države trebala biti obostrana i kontinuirana, te je naglašeno kako je ovaj okrugli stol tek prvo u nizu okupljanja relevantnih predstavnika države i civilnog društva vezanog uz teme međunarodnog karaktera.
