Tijekom svibnja 2008. godine, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnoga društva proveo je završni ciklus javnih rasprava o nacrtu Kodeksa pozitivne prakse savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u oblikovanju javnih politika. Priprema novih standarda u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću u oblikovanju javnih politika predviđena je Operativnim planom provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, usvojenom na sjednici Vlade RH 1. veljače 2007. godine, a najavljeno je još u Programu suradnje Vlade i nevladinog, neprofitnog sektora iz 2001. godine. Izrada Kodeksazapočela je sredinom 2007. godine, a kontinuirano su je pratile javne rasprave.
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnog društva te domaćim i stranim stručnim organizacijama organizirao je stručno savjetovanje u svibnju 2007., čiji su rezultati poslužili kao polazište za izradu brošure o ciljevima i ključnim pitanjima koja bi trebao regulirati budući Kodeks. Prva javna rasprava na kojoj su predstavljena ključna pitanja vezana uz ciljeve i sadržaj budućeg propisa koji će regulirati savjetovanje države i civilnog društva u postupku donošenja zakona i drugih akata održana je 12. studenog 2007. u Novinarskom domu, u Zagrebu. Poziv na sudjelovanje u savjetovanju o sadržaju budućeg dokumenta bio je otvoren na internetskim stranicama Ureda za udruge do 15. siječnja 2008. Tom prigodom zaprimljeni su i objavljeni doprinosi udruga Zelena akcija, Dalmatinski potrošač Split i Hrvatski esperantski savez. Temeljem rasprave, izrađen je prvi nacrt Kodeksa koji je raspravljen na 13. sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva, održanoj 23. travnja 2008., kada je predloženo njegovo upućivanje u javnu raspravu koja je održana tijekom svibnja 2008.
Četiri javne rasprave o nacrtu Kodeksa pozitivne prakse savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u oblikovanju javnih politika, održane su u Zagrebu 9. svibnja, Rijeci 12. svibnja, Osijeku 20. svibnja, i Splitu 26. svibnja 2008. Na raspravama je ukupno sudjelovalo 76 osoba, većinom članova i članica udruga. Zainteresirana je javnost imala priliku u razdoblju od 23. travnja do 23. svibnja 2008. dostavljati svoje prijedloge i osvrte na nacrt Kodeksa objavljenog na internetskoj stranici Ureda za udruge Vlade RH, a to je i učinilo 5 organizacija: GONG, Partnerstvo za društveni razvoj, ZaMirNET, Ured za savjetovanje građana i Centar za ljudska prava.
Tijekom regionalnih javnih rasprava svrha, format i sadržaj Kodeksa procijenjeni su kao nadasve potrebni za unaprjeđenje političke kulture dvosmjerne komunikacije između institucija vlasti i građana u ukupnom procesu oblikovanja javnih politika. Iako su sudionici rasprava koji dolaze iz organizacija civilnoga društva pretežno prepoznali realitet očekivane postupne primjene Kodeksa, u svjetlu preopterećenosti javne uprave procesom pridruživanja EU te dosadašnjih manjkavosti u otvorenosti institucija za procese savjetovanja, u javnoj je raspravi istaknuta zabrinutost u odnosu na buduću provedbu Kodeksa, uslijed relativne pravne slabosti ovog dokumenta koji ne predviđa sankcije za kršenje načela i minimalnih standarda savjetovanja.
S druge strane, u javnoj je raspravi isticana i činjenica da imperativ zadovoljenja zakonskih obveza sam po sebi nije dovoljno jamstvo, već je očito je da će provedba Kodeksa prvenstveno ovisi o osviještenosti i kapacitetima tijela državne uprave te snazi pritiska javnosti i posebice javnog zagovaranja organizacija civilnog društva da se Kodeks provodi. Stoga su, uz snažnu potporu Vlade RH, nužni preduvjeti učinkovitosti Kodeksa pravodobna provedba niza poticajnih mjera za provedbu Kodeksa te promjenu političke kulture oblikovanja i provedbe javnih politika u skladu s načelima sudioničke demokracije.
Na javnim raspravama oblikovani su sljedeći ključni prijedlozi izmjena i dopuna nacrta Kodeksa, koji su potom i uključeni u konačni nacrt Kodeksa, upućen tijelima državne uprave na očitovanje:
1. proširenje naziva i primjene Kodeksa i na fazu provedbe javnih politika,
2. isticanje potrebe za sustavnom edukacijom tijela državne uprave, JPLS i zainteresirane javnosti o Kodeksu kao glavnim preduvjetom njegove primjene,
3. osiguranje mehanizma praćenja primjene Kodeksa od strane Vlade RH,
4. naglašavanje načela pristupačnosti savjetovanja marginaliziranim skupinama,
5. naglašavanje načela zastupljenosti zainteresiranih aktera u sklopu kriterija za sastav stručnih radnih skupina.
Na svim javnim raspravama posebno je istican izazov sustavne i učinkovite primjene Kodeksa, posebice u predpristupnom razdoblju kojeg obilježava ubrzano donošenje niza zakona i propisa. Kao ključni preduvjet primjene Kodeksa prepoznata je sustavna i kontinuirana edukacija državnih službenika i zainteresirane javnosti o specifičnim koristima i mehanizmima savjetovanja koje predviđa i promiče Kodeks.
Stoga sudionici javne rasprave predlažu Uredu za udruge Vlade RH da pripremi paket mjera za pospješivanje primjene Kodeksa, koji bi se uputio Vladi RH na usvajanje. Mjere bi uključile izradu edukativnih materijala i modula za državne i lokalne službenike, zainteresiranu javnost (udruge, sindikate, poslovna udruženja i medije itd.), sustavno prikupljanje podataka o primjeni Kodeksa na nacionalnoj i lokalnoj razini od strane Ureda za udruge te poticanje nezavisnog praćenja i promocije primjene Kodeksa od strane udruga.
Po završetku internetskog savjetovanja i regionalnih javnih rasprava o nacrtu
Kodeksa razmatrani su svi prikupljeni prijedlozi te je izmijenjeni i dopunjeni nacrt dokumenta odaslan na očitovanje tijelima državne uprave. Ovdje možete preuzeti
konačnu verziju nacrta Kodeksa, čiji se postupak donošenja nastavlja.
