Održan forum civilnog društva Civilni dijalog u Hrvatskoj i Sloveniji: razmjena iskustava i dobre prakse

Forum civilnog društva pod naslovom Civilni dijalog u Hrvatskoj i Sloveniji: razmjena iskustava i dobre prakse održan je u organizaciji Ureda za udruge 19. ožujka u Zagrebu.

 

Cilj foruma bio je omogućiti razmjenu iskustava, znanja i pozitivne prakse u području civilnog dijaloga između Hrvatske i Slovenije, kao i poticati raspravu između svih državnih i nedržavnih dionika obaju zemalja, na temu mogućih poboljšanja postojećih praksi demokratskog sudjelovanja. Cijela rasprava je bila istovremeno postavljena i u širu europsku perspektivu kojoj su pridonijeli predstavnici institucija Europske unije i europskih udruga.

 

Događaj su svečano otvorili predstojnik Ureda za udruge, dr.sc. Igor Vidačak, zamjenik Šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj, gospodin David Hudson, veleposlanik Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj, njegova ekscelencija dr. Milan Orožen Adamič, i izaslanik potpredsjednice Vlade i Ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, gospođe Jadranke Kosor, državni tajnik gospodin Stjepan Adanić.

 

Forum se sastojao od dvije panel rasprave. Na prvoj raspravi pod naslovom Institucionalni okvir za građansko sudjelovanje, koju je moderirao predstojnik Ureda za udruge, dr. sc. Igor Vidačak, sudjelovali su predstavnici hrvatskih, slovenskih i europskih udruga i tijela državne uprave. Irma Mežnarić iz slovenskog Ministarstva javne uprave je predstavila postojeći institucionalni okvir za sudjelovanje građana u oblikovanju javnih politika te prijedloge njegova poboljšanja, uključujući uvođenje elektronskih oblika demokratskog sudjelovanja. Tina Divjak iz slovenske udruge Pravni informacijski centar naglasila je prednosti i nedostatke slovenskog institucionalnog okvira za građansko sudjelovanje s gledišta djelovanja njezine udruge, zagovarajući tezu da je kvalitetan pravni okvir nužan uvjet za razvoj civilnog dijaloga. Toni Vidan, predsjednik hrvatskog Savjeta za razvoj civilnog društva predstavio je najvažnije elemente institucionaliziranog dijaloga između civilnog sektora i vladinih institucija u Hrvatskoj, pri čemu je naglasio nužnost pronalaženja boljih rješenja za uspostavu formalnog okvira za savjetovanje i definiranje statusa organizacija od općeg dobra. Anne Hoel iz europske udruge Socijalna platforma opisala je institucionalnu strukturu civilnog dijaloga na razini Europske unije, uz poseban naglasak na ulogu njezine udruge i europske mreže Civil Society Contact Group.

 

Unutar druge panel rasprave Primjeri dobre prakse civilnog dijaloga, koju je moderirao Toni Vidan, predstavnici slovenskih, hrvatskih i europskih udruga skrenuli su pozornost na konkretne primjere dobre prakse civilnog dijaloga. Jože Gornik iz slovenske udruge Centar za informacijske usluge, suradnju i razvoj OCD-a je opisao postupak izbora predstavnika OCD-a u vladina savjetodavna tijela koji provodi njegova udruga, predstavio je aktualni projekt „Europski parlament i OCD-i: jačanje dijaloga“ te naznačio načine dijaloga između slovenske vlade i nevladinih udruga za vrijeme slovenskog predsjedavanja Vijeću Europske unije. Predstavnica iste udruge, Lidija Mesarič, ponudila je prikaz dobre prakse uključivanja OCD-a u pripremu slovenskog Državnog razvojnog programa i Nacionalnog strateškog referentnog okvira 2007-2013. Ariana Vela iz hrvatske udruge GONG iznijela je nekolika primjera dobre prakse sudjelovanja hrvatskih OCD-a u procesima donošenja političkih odluka kroz prikaz različitih oblika njihove suradnje s vladinim tijelima, pri čemu je skrenula pozornost i na moguće načine poboljšanja postojećih praksi civilnog dijaloga. Predstavnica europske udruge EPHA (European Public Health Alliance), Caroline Bollars, prikazala je ulogu njezine udruge u procesima oblikovanja javnih politika Europske unije, predstavivši po jedan primjer njihovog pozitivnog iskustva na vertikalnoj razini civilnog dijaloga (primjer europskog Programa javnog zdravlja 2008-2013) i na horizontalnoj razini (primjer osnivanje Koalicije za zdravlje u Sloveniji).

 

Cjelokupna rasprava u kojoj su aktivno sudjelovali i svi ostali sudionici foruma je urodila mnogim konkretnim rješenjima i sugestijama koji će moći poslužiti kao vrijedan doprinos oblikovanju Kodeksa pozitivne prakse za savjetovanje, čiju je izradu sukladno Operativnom planu provedbe Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2006.-2011. godine započeo Ured za udruge u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnog društva. Forum je također pokazao da postoji veliki potencijal za dalju razmjenu iskustava između Hrvatske i Slovenije na području jačanja kapaciteta za razvoj civilnog dijaloga i ostalih oblika suradnje između civilnog sektora, kao i na području korištenja sredstava iz europskih fondova i ostalih novčanih izvora u svrhu jačanja kapaciteta hrvatskih i slovenskih OCD-a.

 

Izvješće s foruma možete preuzeti ovdje.