Održan okrugli stol „Partnerstvo za otvorenu vlast“

Riječ je o inicijativi koja okuplja predstavnike države, civilnog društva, ali i privatnog sektora u zajedničkom nastojanju da se poboljša transparentnost, otvorenost i odgovornost tijela javne vlasti, osnaži sudjelovanje građana i civilnog društva u oblikovanju javnih politika, te potakne kvalitetnije korištenje novih tehnologija za podizanje kvalitete usluga koje javna uprava pruža građanima.

 

U uvodnome dijelu okruglog stola sudjelovali su najviši državni dužnosnici, uključujući predsjednika Republike Hrvatske, prof.dr.sc. Ivu Josipovića, predsjednika Hrvatskog Sabora, g. Luku Bebića, potpredsjednika Vlade RH i ministra vanjskih poslova i europskih integracija, g. Gordana Jandrokovića, g. Jamesa Foleya, veleposlanika SAD-a u Republici Hrvatskoj, te g. Paula Vandorena, šefa Delegacije EU u Republici Hrvatskoj,

 

Teme koje pokriva Partnerstvo za otvorenu vlast već su godinama izrazito aktualne u Hrvatskoj u kontekstu procesa pristupanja Europskoj uniji, a i kontinuirano su vrlo visoko na dnevnom redu svih institucija EU. Na samome početku, njegova Ekselencija, g. Paul Vandoren, priznao je kako mu je donedavno inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast bila poprilično nepoznata, ali je nakon proučavanja njezinih načela ostao impresioniran kvalitetom i važnošću načela koje zagovara. Neke od glavnih točaka inicijative, poput otvorene vladavine, savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i borbe protiv korupcije, koncepti su na kojima već dugo počiva upravljanje unutar Europske unije: od izdavanja Bijele knjige o upravljanju u EU 2001., preko usvajanja Stockholmskog programa u 2009. koji je intenzivirao aktivnosti institucija EU u pogledu borbe protiv korupcije, do trenutnih nastojanja kojima se uvodi poseban sustav praćenja i vrednovanja antikoruptivnih aktivnosti zemalja članica u podučjima kao što su pristup informacijama, suzbijanje sukoba interesa te sudjelovanja građana u donošenju odluka. Naglasivši kako u tom kontekstu Partnerstvo za otvorenu vlast predstavlja jednu dodanu vrijednost naporima zemalja EU, pozdravio je ulazak Republike Hrvatske u spomenutu inicijativu.

 

Obzirom da je začetnik ove globalne inicijative američki predsjednik Barack Obama, a inicijativa je službeno predstavljena u Washingtonu 12. srpnja ove godine na međunarodnom sastanku održanom u State Departmentu, sudionicima okruglog stola obratio se i veleposlanik SAD u Republici Hrvatskoj, Njegova Ekselencija James B. Foley. Pokušavši odgovoriti na pitanje koja je posebna važnost u borbi za otvorenu vlast, veleposlanik je napomenuo kako otvorena vladavina nije lagan posao za one koji ju provode jer transparentne vlade i dalje moraju donositi neke teške odluke. Ipak, otvorena vlast može učiniti mnogo za bolje funkcioniranje uprave: prije svega, osigurati njenu učinkovitost na svim razinama i u svim područjima te uključiti građane u donošenje odluke, čime pridonosi njihovoj legitimnosti. Kao ključno područje na kojem će otvorena vlast imati utjecaj u Republici Hrvatskoj naglašena je borba protiv korupcije, i to na svim razinama javne vlasti, ali i stvaranje boljeg okruženja za poslovni sektor, ukidanjem birokratskih prepreka za domaća i strana ulaganja.

 

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija, g. Gordan Jandroković, u ime Vlade Republike Hrvatske čestitao je Sjedinjenim Američkim Državama na hvalevrijednoj inicijativi predsjednika Baracka Obame koji je svoj mandat započeo upravo potpisivanjem Memoranduma o transparentnosti i otvorenoj vlasti, nastojeći time približiti građane državnim institucijama i započeti novo doba otvorene i odgovorne vlade. Napomenuvši kako Partnerstvo za otvorenu vlast ima za cilj ostvariti napredak na istim onim područjima koja su već dugi niz godina u središtu pozornosti hrvatske Vlade, g. Jandroković je podsjetio i na značajan napredak koji je postignut proteklih godina u tim područjima.

 

Podsjetio je i kako je na području ostvarivanja prava na pristup informacijama veliki pomak učinjen izmjenama i dopunama Ustava kojima se pristup informacijama jamči kao ustavno pravo, a u području javnih nabava transparentnost je osigurana u svim fazama postupka primjenom odredaba Zakona o javnoj nabavi. Ukazajući na Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, usvojen u studenom 2009., g. Jandroković istaknuo je kako su, na razini središnjih tijela državne uprave i ureda Vlade, imenovana 24 koordinatora za savjetovanje koji su zaduženi za praćenje i koordinaciju postupaka savjetovanja u okviru svoje nadležnosti.

 

Zaključno, naglasio je kako je sudjelovanje u inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast još jedna potvrda spremnosti Hrvatske za daljnji napredak i usvajanje novih, naprednijih standarda participativne demokracije. Također je izrazio uvjerenje kako će ova inicijativa pružiti mogućnost za prijenos znanja i iskustva ostalim zemljama u regiji te da će se Republika Hrvatska i ovim putem potvrditi kao regionalni lider inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.

 

Predsjednik Hrvatskoga sabora, g. Luka Bebić, izrazio je zadovoljstvo što može sudjelovati na skupu koji se bavi tako aktualnim temama za Republiku Hrvatsku, kao što su pitanja transparentnosti i otvorenog rada tijela javne vlasti. Uključivanje građana i organizacija civilnoga društva u oblikovanje javnih politika i borbu protiv korupcije, kao i korištenje novih tehnologija spadaju u temeljna načela za funkcioniranje moderne države. Naglasivši da organizacije civilnoga društva trebaju biti sudionik, ali i korektiv donošenju javnih politika, g. Bebić je istaknuo da je razvoj društva nemoguće zamisliti bez konkretnih mjera za uključivanje građana u donošenje odluka: od sudjelovanja u izboru prioriteta pa sve do vrednovanja provedbe javnih politika.

 

Predsjednik Republike Hrvatske, prof.dr.sc. Ivo Josipović, u svom je govoru istaknuo da oblik vladavine koje društvo odabere odražava njegove vrijednosti. Pojasnivši da je podržao uključivanje Republike Hrvatske u ovu inicijativu jer se kao koncept uklapa u njegovu ideju pravednog društva, Predsjednik je posebno istaknuo dio koji građane i građanke stavlja u poziciju istinskih nositelja vlasti.

 

Naglašeno je da vlast nije samo sebi svrha, već je ona u službi služenja građanima, državi, međunarodnoj zajednici i, u krajnjoj liniji, idealu dobre vladavine. Otvorena vlast nije ustupak građanima, već obveza svih tijela javne vlasti koja proizlazi iz ustavnih i temeljnih demokratskih načela, a ključna riječ koja se provlači kroz ove koncepte je participacija. Dobro upravljanje i otvorenost vlasti jest važna za ljudska prava i demokraciju, ali je i od iznimnog značaja za gospodarske aktivnosti neke zemlje. Napomenuvši kako je netransparentnost najveći problem za ulagače, Predsjednik je upozorio kako, prema nekim procjenama, korupcija godišnje košta hrvatsko društvo između 10 i 11 milijardi kuna.

Iako je puno toga učinjeno u kontekstu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, istaknuto je kako nije dovoljno samo donijeti dobre propise, već je pravi izazov u iznalaženju načina da ih se i kvalitetno provede. Zaključno, Predsjednik je napomenuo kako zakonske sankcije i strah od kazni ne mogu biti dovoljni za promjenu društvenog okružja, već je potrebna promjena društvene svijesti koja će naše građane učiniti zahtjevnijima, a na tome trebaju inzistirati i politika, ali i organizacije civilnoga društva.

 

Nakon kratke stanke, rad je nastavljen predstavljanjem Partnerstva i daljnjih koraka koji očekuju zemlje pristupnice. Globalna inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast službeno će se pokrenuti sastankom čelnika država na marginama predstojeće Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. rujna, a za očekivati je da će otvoriti prostor za intenzivnu razmjenu iskustava i uzajamnu potporu predstavnika države, civilnog društva i privatnog sektora u promicanju transparentnosti i učinkovitosti rada državnih tijela, na dobrobit građana.

 

                                    

 

Začetnik ove inicijative je američki predsjednik Obama koji je u svome govoru na Općoj skupštini UN-a u rujnu 2010. najavio osnovna načela Partnerstva. U tom kontekstu, perspektivu međunarodne zajednice sudionicima okruglog stola predstavila je gđa Sita Sonty, savjetnica za odnose s javnošću u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj. Napomenuvši kako je predsjednik Obama ponudio izazov svim čelnicima država, uključujući i sebe, pozivajući ih da se pridruže ovoj inicijativi, pojasnila je kako će svaka od država pristupnica izraditi nacionalni akcijski plan koji treba biti dovršen do ožujka 2012. kako bi mogao biti predstavljen na zajedničkom okupljanju Partnerstva u Brazilu. Unutar akcijskog plana potrebno je razviti specifične policy preporuke, prethodno odobrene od strane nositelja javne vlasti, a organizacijom javnih okupljanja i rasprava – poput ovog okruglog stola – poticat će se uključivanje svih zainteresiranih dionika u izradu spomenutih preporuka.

 

Predstojnik Ureda predsjednika, mr.sc. Joško Klisović, izložio je razloge zbog kojih se Republika Hrvatska uključila u ovu inicijativu te naveo aktivnosti i obveze koje nam predstoje. Naglasivši kako naše društvo vjeruje u demokraciju, jer je odabralo takav model vlasti, istaknuo je kako demokracija ne smije biti samo formalna procedura već poštivanje vrijednosti koje demokracija promiče, a tamo gdje će se poštivanje procedura i vrijednosti dodirnuti možemo govoriti o dobroj vladavini. Republika Hrvatska se uključila u Partnerstvo za otvorenu vlast jer želi potaknuti daljnji razvoj procesa na području transparentnog upravljanja i uključivanja građana. Iako to nije novost, ovim događanjem i uključivanjem u multilateralnu inicijativu poput Partnerstva za otvorenu vlast odaslana je snažna i jasna politička poruka koja govori o spremnosti svih dionika da se uključe u aktivnosti koje nam predstoje. Također, Republika Hrvatska želi biti dio globalne mreže i sudjelovati u razmjeni iskustava i znanja u ovom području.

 

Koraci koje moramo poduzeti kao sudionici ove inicijative su sljedeći: ispuniti mimalne uvjete otvorenosti na četiri ključna područja – područjima fiskalne transparentnosti, pristupa informacijama, javnosti imovinskih kartica dužnosnika te uključivanja građana u procese donošenja odluka. Obzirom da je Republika Hrvatska zadovoljila spomenute uvjete te službeno iskazala interes za uključivanjem u inicijativu, ovaj okrugli stol predstavlja početak široke javne rasprave koja će se nastaviti i tijekom izrade nacionalnog akcijskog plana. Republika Hrvatska će također sudjelovati u Upravljačkom odboru inicijative gdje će svi nacionalni akcijski planovi biti podvrgnuti kritičkom neovisnom razmatranju, javno potvrditi prihvaćanje Deklaracije o načelima Partnerstva za otvorenu vlast te objaviti završni nacionalni akcijski plan na portalu inicijative. Nakon isteka godine dana od izrade akcijskog plana, nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj će izraditi samoprocjenu napretka, ali i sudjelovati u izradi neovisnog vrednovanja provedbe akcijskog plana kojeg će pripremiti ugledni lokalni ekspert u sklopu mehanizma neovisnog i otvorenog izvješćivanja uspostavljenog kroz ovu inicijativu. Zaključno je naglašeno kako smo ovom inicijativom dobili još jednu priliku poslati jasnu poruku da sve reforme koje provodimo ne provodimo zbog ispunjavanja nečijih uvjeta, već zbog poboljšanja kvalitete života naših građana.

 

                                    

 

U panel raspravi koja je uslijedila, sudjelovali su

 

•          dr.sc. Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije

•          dr.sc. Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija

•          Jelena Berković, članica Izvršnog odbora GONG-a

•          mr.sc. Dubravka Bevandić, načelnica u Agenciji za zaštitu osobnih podataka

•          Zorislav Antun Petrović, član Upravnog odbora Transparency International Hrvatska

•          Davor Dubravica, načelnik sektora za borbu protiv korupcije u Ministarstvu pravosuđa

•          Željana Buntić Pejaković, direktorica udruge Cenzura Plus

•          dr.sc. Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

•          Marko Rakar, direktor Mrak usluga te

•          Tomislav Vračić, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku.

 

Svi panelisti izrazili su zadovoljstvo priključivanjem Republike Hrvatske inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast. Dr.sc. Katarina Ott, istaknula je kako Institut za javne financije već godinama ukazuje na značaj transparentnosti u javnom sektoru i sudjelovanja građana u javnim procesima. Naglašavajući kako su uvjeti za ulazak u Partnerstvo postavljeni vrlo nisko, istaknula je da samo priključivanje inicijativi ne smije biti krajnji cilj. Upitan o tome u kojoj se mjeri propisi o fiskalnoj odgovornosti provode i na koji način Ministarstvo financija da tako kažemo sankcionira one koji se ne pridržavaju propisa, prije svega načelnike općina, gradonačelnike, župane, pa sve do čelnika pojedinih ministarstava, državni tajnik u Ministarstvu financija, g. Zdravko Marić, odgovorio je kako se novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti počeo primjenjivati, ali dio koji se odnosi na postavljeno pitanje prvi će se puta primijeniti u 2012. kada će čelnici tijela, putem potpisane Izjave o fiskalnoj odgovornosti, jamčiti da su sva sredstva utrošena u skladu s pozitivnim propisima.

 

Jelena Berković iz GONG-a napomenula je kako još uvijek živimo u kulturi tajnosti, a da se posljedice takve kulture vide i u činjenici da više od 80% građana nije upoznato s pregovaračkim stajalištima RH u kontekstu pristupanja Europskoj uniji. Osvrnuvši se na normativni okvir za pristup informacijama, naglasila je kako novi Zakon o pravu na pristup informacijama nije usklađen s propisima koji uređuju tajnost podataka, što omogućava manipulacije od strane nositelja javne vlasti. Predstavnica Agencije za zaštitu osobnih podataka, mr.sc. Dubravka Bevandić, ukratko je predstavila Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, upozoravajući kako je samo 22% nadležnih tijela dostavilo izvješće.

 

U raspravi vezanoj za područje sprječavanja sukoba interesa, Zorislav Antun Petrović iz Transparency International Hrvatska, ukratko je predstavio rezultate istraživanja o provedbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa, naglasivši kako usprkos brojnim problemima u normativnom i provedbenom smislu borbe protiv korupcije u Republici Hrvatskoj, komparativno gledano, koncept otvorenosti i dostupnosti imovinskih kartica među najbolje je razrađenima u svijetu. Predstavnik Ministarstva pravosuđa, g. Davor Dubravica, istaknuo je kako su imovinske kartice relativno nov segment u radu javnih dužnosnika, uveden po prvi puta sredinom 20. st. u SAD-u, i kao takav izaziva prijepore u svim zemljama. No, uzimajući u obzir činjenicu da je svrha obnašanja vlasti služenje građanima, nema argumenta koji bi opravdao skrivanje činjenica da se netko privatno okoristio obnašajući javne dužnosti. Imovinske kartice ne uspijevaju uvijek spriječiti sukob interesa, ali pomažu u upravljanju njime, a njihova krajnja svrha je provjera istinitosti navoda koji u njima stoje. Naglašeno je kako tijelo koje će se baviti takvim provjerama mora biti potpuno izvan političkog utjecaja, a rezultati provjere trebaju biti javno objavljeni.

 

Željana Buntić Pejaković iz Cenzure Plus napomenula je da je sudjelovanje građana suština demokracije, ali u Republici Hrvatskoj ono danas uvelike izostaje: imamo demokraciju bez građana koje periodično vidimo tek na izborima. Glavni akteri u donošenju promjena su mediji – kod kojih treba osnaživati informativnu i edukativnu ulogu, osobito u slučaju neprofitnih medija; organizacije civilnoga društva – koje trebaju iznaći načina za većom mobilizacijom građana; te tijela javne vlasti na svim razinama, koja će se u svom radu morati više otvarati prema korisnicima. Predstojnik Ureda za udruge, dr.sc. Igor Vidačak, u svom je izlaganju istaknuo da je uključivanje građana i civilnog društva okosnica i preduvjet uspješne provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Osvrnuo se na zamjetan napredak u strukturiranju dijaloga s organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj proteklih godina, pritom upozorivši da sama uspostava struktura ne bi smjela postati izgovor za nedostatak stalnog, istinskog dijaloga sa zainteresiranom javnošću. Ukazujući na rezultate nekih istraživanja prema kojima tek 17% građana sudjeluje u aktivnostima udruga i drugih oblika organiziranog civilnoga društva, a samo 7% građana volontira, g. Vidačak je napomenuo kako se nada da će ova inicijativa otvoriti prostor za iznalaženje novih modela mobilizacije građana za sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima od javnog interesa.

 

O upotrebi visoke tehnologije u svrhu transparentnosti podataka na panelu su govorili g. Marko Rakar, stručnjak za IT, te zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku, g. Tomislav Vračić. Istaknuvši da nema jednostavnijeg i bržeg načina da javna uprava postane transparentnija od upotrebe IT-a, g. Rakar je ustvrdio kako u Republici Hrvatskoj postoji određen dio javnih baza, ali dizajniranih na način da se iz njih može saznati vrlo malo, a ljudi koji donose odluke često nemaju viziju niti razumijevanja za mogućnosti koje pruža IT. G. Vračić ukratko je predstavio rad Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku i njegovu ulogu u osviještavanju tijela državne uprave oko toga što se sve može napraviti upotrebom IT-a. Predstavio je i projekt „Portal Moja uprava“, temeljen na pozitivnim praksama drugih europskih zemalja, napomenuvši kako na doradi samog portala kontinuirano radi, ali i da predstoji još puno posla. Zaključno je iznesen prijedlog da se u sve informatičke projekte implementirane na razini tijela javne vlasti, zbog veće učinkovitosti i odgovornosti prema utrošenim sredstvima, uvede obveza vrednovanja provedbe projekta.

 

U raspravi koja se razvila tijekom panela, postavljena su pitanja nužnosti transparentnijih kriterija dodjele sredstava iz proračunskih zaliha, a istaknuta je i činjenica da pojedina lokalna i regionalna tijela javne vlasti, suprotno načelima transparentnosti, visoke postotke svojih proračuna skrivaju iza kategorija „ostali rashodi“ i „rezerva“ te je zaključeno kako postoji znatan prostor za unaprjeđenje postojeće prakse. Kao primjer pozitivne prakse istaknut je način izbora vanjskih članova u saborske odbore, kao i donošenje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, uz napomenu da svim dionicima predstoji velik posao u kontekstu njegove provedbe.

 

 

Na samome kraju istaknuto je nekoliko zaključaka i preporuka: