Provedena studija Europske komisije o sudioničkom građanstvu

Kontekstualni izvještaj nastoji poboljšati razumijevanje koncepta građanstva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kako bi se osigurala učinkovita provedba programa Europa za građane i godine Europskog građanstva. U svrhu definicije građanstva, prije svega sudioničkog građanstva, ovaj izvještaj razmatra različite modele građanstva i njihov utjecaj u zemljama Europske unije, kao i različite koncepte i termine vezane uz građanstvo u Europi. Izvještaj obuhvaća pregled i rezultate istraživanja o građanstvu. Jedno od njih je istraživanje „Eurobarometer: public opinion on social, cultural and political issues“ koje je pokazalo tendenciju pada odaziva glasača na Europskim izborima u odnosu na nacionalne izbore (odaziv glasača na nacionalnim izborima je 75%, a svega 45% na Europskim izborima). Prema rezultatima istraživanja, među glasačima je veći broj stanovništva starije dobi, dok su mladi skloniji alternativnim načinima političkog sudjelovanja, kao što su demonstracije, bojkoti i društveni pokreti. U dobnoj skupini 15-30 godina, jedan od četiri ispitanika je potpisao peticiju, a jedan od pet ispitanika sudjelovao je na demonstracijama. Velika je i razlika u broju glasača između stanovnika nižeg i višeg stupnja obrazovanja – 31% stanovnika nižeg stupnja obrazovanja pokazuje interes za politiku, dok ih je među visokoobrazovanim stanovnicima 70%. Ističe se činjenica da 43% stanovništva u Europi nije zainteresirano za politiku, stoga je jedan od zadataka ove studije da pronađe i analizira aktivnosti koje mogu povećati razinu uključivanja građana u politički život.

U zaključku, imajući u vidu da najmanje 30% stanovnika Europe nije zainteresirano za politiku, ne glasa i ima negativne stavove prema imigrantima, iznose se preporuke za korištenje koncepta sudioničkog građanstva.

 

Analitički izvještaj bavi se posljedicama ekonomske krize u EU, s naglaskom na sudioničkom građanstvu. Izvještaj predlaže Europsku strategiju za održanje demokracije tijekom i nakon ekonomske krize, te ističe ulogu Europske komisije u promociji i podizanju svijesti o sudioničkom građanstvu. Nadalje se referira na postojeće politike i prakse, kao i na trendove i razine stvarnog građanskog sudjelovanja, te identificira čimbenike i strategije koje ga potiču i njeguju, kao i prijedloge kako ukloniti prepreke na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Svrha je ovog dijela studije olakšati planiranje i provedbu programa Europa za građane 2014 – 2020, godine Europskog građanstva 2013, Europskih izbora 2014 i strategije Europa 2020.

 

Treći dio studije je Izvještaj o primjerima dobre prakse, koji su podijeljeni prema četiri dimenzije sudjelovanja: političko sudjelovanje; aktivnosti zajednice; političke aktivnosti civilnog društva; i vrijednosti demokracije, ljudskih prava, socijalne kohezije i tolerancije.

Uz svaku od ovih dimenzija predstavljene su i inovativne značajke primjera dobre prakse, u aspektima suradnje, učenja, strukture, financiranja, Interneta i tehnologije te teško dostupnih skupine (kao što su manjine i imigranti).

Zaključni sažetak i preporuke politika, kao posljednji dio ove studije, nudi 17 ključnih preporuka vezanih uz politike, prakse i učinkovite metode prevladavanja prepreka sudioničkom građanstvu u Europi, predlažući razvoj strategije Europske komisije za mjere povećanja i održanja demokracije i promocije kohezije kroz sudioničko građanstvo, uključujući kratkoročne i dugoročne ciljeve za razdoblje od 2012. do  2020., a imajući u vidu sadašnji kontekst nastavka globalne ekonomske i financijske krize.

 

Izvještaj o provedenoj studiji možete preuzeti na stranicama Europske komisije, ovdje.