- Objavljeno: 22.01.2016.
Rasprava o COP 21 na prvoj plenarnoj sjednici EGSO-a u 2016. godini
Na prvoj ovogodišnjoj plenarnoj sjednici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora održanoj 20. i 21. siječnja 2016. godine provedena je rasprava o ishodu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i 21. Konferencije stranaka (UNFCCC COP21) u Parizu.
Svrha tematske rasprave je razmatranje glavnih dostignuća konferencije u Parizu - COP21 te da se čuje od članova EGSO-a, koji su sudjelovali u izaslanstvu, kako Sporazum odražava očekivanja civilnoga društva. Rasprava je također poslužila za davanje usmjerenja za daljnji angažman EGSO-a u aktivnostima vezanim za temu klime u narednim godinama, a naročito za doprinos EGSO-a na sljedećem sastanku - COP22 u Maroku, u studenome 2016. Uloga civilnog društva u vršenju pritiska na vlade da ispune svoje obveze i ubrzaju prijelaz s fosilnih goriva, sada je važniji nego ikada.Glavni ishod COP21 je dogovoren ambiciozni cilj - postizanje povijesnog sporazuma o zadržavanju povećanja globalne temperature ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsku razinu te obveza nastavka napora za ograničavanje porasta temperature za 1,5 ° C. Odlučeno je da će se pregled provedbe preuzetih obveza provoditi svakih pet godina. U skladu s načelom "zajedničke, ali različite odgovornosti", razvijene zemlje trebaju nastaviti poduzimati aktivnosti za smanjenja emisija stakleničkih plinova ukupnog gospodarstva. Zemlje u razvoju trebaju nastaviti jačanje napora za smanjenje emisija te su potaknute da njihovo gospodarstvo krene prema smanjenju ili ograničavanju štetnih emisija. Tim će zemljama biti pružena potpora u obliku financija, transfera tehnologije i izgradnje kapaciteta. Razvijene su zemlje obećale potrošiti 100 milijardi USD godišnje do 2020. za financiranje klimatskih politika zemalja u razvoju. Sve zemlje će podnijeti dokument o prilagodbi, u kojem mogu detaljno razraditi svoje prioritete adaptacije te potrebu za podrškom i planove.
Sve je više gradova, regija, poduzeća i organizacija civilnog društva, uključujući i sindikate, koji preuzimaju obveze i stvaraju partnerstva za smanjenje emisija stakleničkih plinova te stvaranje veće otpornosti na klimatske promjene. Kao rezultat toga, COP21 je jasno prepoznao napore svih zainteresiranih strana, uključujući i civilnog društva, za rješavanje i reagiranje na klimatske promjene.
EGSO je bio aktivan na Pariškom sastanku, a prije konferencije, u srpnju 2015., je usvojio svoju poziciju o COP21 (Pariški protokol - nacrt za rješavanje globalnih klimatskih promjena nakon 2020.) te je formulirao niz ključnih poruka za donositelje odluka. Mišljenje je dostupno na http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.nat-opinions.34748. Izaslanstvo EGSO-a, uključujući predsjednika Georgesa Dassisa prisustvovalo je COP21. U izaslanstvu je bio i hrvatski član Toni Vidan. Predstavnici EGSO-a sudjelovali su ili organizirali nekoliko popratnih događanja te su sudjelovali u nizu bilateralnih susreta. Pariški sporazum je dostupan na: http://unfccc.int/resource/docs/2015/cop21/eng/l09r01.pdf U raspravi je sudjelovalo puno članova, što pokazuje interes za ovu temu i zabrinutost za tijek borbe protiv klimatskih promjena u budućnosti.
"Trošak za borbu protiv klimatskih promjena moraju snositi stvarni zagađivači, a dobrobit trebaju imati oni koji se ponašaju odgovorno", čuli smo u raspravi. Naglašeno je da je za uspjeh potreban društveni konsenzus te da sve aktivnosti moraju biti transparentne. Predstavnica sindikata je rekla "Na mrtvom planetu neće biti radnih mjesta. Klimatske promjene utječu na mogućnost života ljudi na planetu." Toni Vidan izjavio je da je COP 21 poslao jasan signal da treba što prije završiti tranziciju s fosilnih goriva. EGSO je, po njemu, odlična platforma za razgovor i dogovor o tome kako najbolje provesti tranziciju, a da bude što manje negativnih društvenih utjecaja. U radu EGSO-a, naime, sudjeluju i predstavnici poslodavačkih udruga, sindikati i organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša. "Neće svi u industriji fosilnih goriva lako prihvatiti prijelaz na čiste resurse i olako se odreći profita", naglasio je.
Bilo je i kritičkih osvrta na Europu: "Europa smatra da treba globalna promjena politike zaštite okoliša, što je istina, ali treba početi od sebe. Ima puno gospodarskih djelatnosti gdje se mogu započeti promjene, npr. u automobilskoj industriji", rekao je njemački kolega. Napomenuo je da više Europa nije na čelu promjena, iako još uvijek vjerujemo da jesmo. "EU mora biti pionir, prostor koji ima najbolje uvjete za inovacije , ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta, vodeći računa o zaštiti okoliša" poruka je članice iz Finske.