Predstavnici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske sudjelovali na Godišnjem kolokviju o temeljnim pravima 2018 "Demokracija u EU"

  • Slika /slike/WhatsApp Image 2018-11-28 at 16.53.02.jpeg
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Predstavnici Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske – ravnateljica, Helena Beus, zamjenica ravnateljice, Vesna Lendić Kasalo te savjetnica u Vladinom uredu, Darija Marić sudjelovale su 26. i 27. studenoga u Bruxellesu na Godišnjem kolokviju o temeljnim pravima 2018 ."Demokracija u EU".

Predstavnici organizacija civilnoga društva i institucija zemalja članica EU posebno su bili aktivni tijekom panela „Slobodno i snažno civilno društvo za živu demokraciju" čija je tema sagledana iz dva kuta: naglašeni su primjeri suradnje organizacija civilnoga društva s vladama te njihove uključenosti u formiranje javnih politika s ciljem osiguravanja demokracije, te se s druge strane, osvrnulo na probleme i izazove s kojima se organizacije civilnoga društva susreću, od slobode i mogućnosti djelovanja te mogućnosti financiranja i sudjelovanja u kreiranju politika i suodlučivanju.

U sklopu kolokvija, odnosno panela “Slobodno i jako civilno društvo za živu demokraciju“ državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova, gospođa Andreja Metelko-Zgombić je u svom izlaganju predstavila primjere dobre prakse koje je Republika Hrvatska postigla kroz suradnju s organizacijama civilnoga društva, odnosno istaknula je koristi i prednosti koji su postignuti uključenošću organizacija civilnoga društva u procese donošenja odluka, posebice nakon njezinog pristupanja inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast, pri čemu je naglašen primjer portala e-Savjetovanja. Pritom je istaknula kako suradnja između organizacija civilnoga društva i Vlade u Hrvatskoj može biti model za ostale države članice, a i šire, budući da su tijekom protekla dva desetljeća organizacije civilnoga društva u Hrvatskoj postale prepoznate kao vrijedni partneri državnoj, regionalnoj i lokalnoj upravi, provodeći niz aktivnosti od javnog značaja i koristi, pridonoseći izgradnji socijalne države jednakih mogućnosti i jačanju demokracije u Hrvatskoj.

Govoreći o hrvatskom modelu suradnje organizacija civilnoga društva i Vlade, odnosno stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva naglasila je i važnost Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, koji uz Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga te Savjet za razvoj civilnoga društva, čini institucionalni okvir potpore razvoju civilnoga društva u Hrvatskoj. Institucionalni okvir potpore razvoju civilnoga društva u Hrvatskoj, zajedno s normativnim i financijskim okvirom, kao i standardima konzultacija (e-Savjetovanja) čini 4 stupa potpore učinkovitoj suradnji između vlade i civilnog društva.
Na panelu su, kao izazovi, između ostalog, naglašeni modeli osiguravanja kontinuiranog (javnog) financiranja OCD-a kako bi se postigla održivost civilnoga društva te mogućnosti prenošenja lokalnih iskustva i primjera dobre prakse suradnje između vlade i organizacija civilnoga društva u procesima donošenja odluka na EU razinu kako bi se osigurale transparentne procedure, javne politike i javne institucije, kao i učinkovite i inovativne javne usluge s ciljem očuvanja europskih vrijednosti i demokracije.

Pisane vijesti