Dani udruga 2009. - izvještaj
Četvrtak, 23. travnja 2009.
UVODNI GOVORI
Ovogodišnje Dane udruga otvorio je g. Toni Vidan, koji je izrazio zadovoljstvo da, kao predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva, prvi pozdravi predstavnike civilnog sektora, tijela državne uprave, lokale zajednice ali i drugih relevantnih institucija.
Nakon pozdrava i zahvala organizatorima, g. Vidan istaknuo je dvije stvari koje smatra osobito značajnim za ove Dane udruga:
a) ovo su prvi Dani udruga u njihovoj desetgodišnjoj tradiciji koji su organizirani izvan Zagreba, što smatra važnim korakom u jednom ravnomjernijem razvoju civilnog društva i gdje vidi veliki doprinos Savjeta i Ureda za udruge, koji su se odlučili na ovaj potez, bez obzira na brojne organizacijske izazove
b) temom ovogodišnjih Dana udruga iskoračilo se u jedan širi društveni kontekst, za razliku od većine tema prošlih Dana udruga koje su bile usmjerene na svojevrsne interne probleme organizacija civilnoga društva. Tako nešto pokazuje znak zrelosti civilnog društva u Republici Hrvatskoj. U zadnjih 6 mjeseci evidentan je pad gospodarske aktivnosti, pa se postavlja pitanje što ova gospodarska kriza znači za organizacije civilnoga društva, može li civilno društvo uopće konstruktivno doprinijeti rješavanju ove krize te može li pronaći način za kvalitetnu argumentaciju odgovornim institucijama da udruge nisu apstraktni ukras demokracije, nego žive organizacije koje mogu značajno doprinijeti lokalnom razvoju te time biti važan čimbenik u pokretanju razvojnih procesa, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini.
Ispred Regionalnog foruma udruga Slavonije, sudionike je pozdravila gđa Kornelija Mlinarević, izrazivši zadovoljstvo i zahvalu organizatorima što su ovogodišnje Dane udruga odlučili održati u Gradu Osijeku. Pojasnivši kako Forum udruga Slavonije u svojim glavnim odrednicama ima umrežavanje i podizanje kapaciteta organizacija civilnoga društva, gđa Mlinarević napomenula je kako njezina organizacija u ovogodišnjim Danima udruga vidi priliku i za doprinos u tom pogledu. Na konferenciji u subotu, ali i putem terenskih posjeta u petak, sudionici će imati priliku vidjeti primjere dobre prakse suradnje i umrežavanja organizacija civilnoga društva u ovoj regiji, što će možda poslužiti kao inspiracija organizacijama i u drugim regijama da učine isto.
Sudionicima se potom obratila upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, gđa Cvjetana Plavša-Matić, koja je naglasila kako joj je drago što je upravo Osijek prvi grad koji je nakon Zagreba dobio priliku domaćinstva Dana udruga, obzirom na zaista velik broj vrlo aktivnih udruga u Gradu i Županiji, ali i obzirom na partnerstva Nacionalne zaklade i nekih organizacija u ovoj regiji, koja su sklopljena upravo ove godine. Tim se partnerstvima želi doprinijeti razvoju filantropije i civilnog društva, ne samo u ovoj regiji, nego u cijeloj državi. Središnja tema ovih Dana udruga svakako je poticajna, te će rasprava sigurno dati smjernice kako na kvalitetniji način učiniti naše društvo solidarnijim jer je to možda i glavni problem trenutne gospodarske krize.
Riječi dobrodošlice sudionicima potom je izrazio i predstojnik Ureda za udruge, dr.sc. Igor Vidačak, napomenuvši kako su Dani udruga tradicionalno dobra prigoda za zajedničku raspravu nekih aktualnih izazova, mjesto gdje predstavnici civilnog, javnog i privatnog sektora mogu zajednički procijeniti napredak postignut u proteklom razdoblju, ali i pokušati zajednički definirati neke smjernice budućeg razvoja. Format Dana udruga se u zadnjim godinama promijenio jer Ured više nije u mogućnosti osigurati prostor za prezentaciju dobrih projekata financiranih iz državnog proračuna, obzirom na njihov rastući broj. Ono što Ured može i pokušava osigurati jest prostor za kvalitetnu raspravu o temama koje su od interesa, kako za organizacije civilnoga društva, tako i za širu javnost. Bez obzira na značajan odmak hrvatskog modela poticanja razvoja civilnog društva, u odnosu na zemlje u regiji, a i šire, Dani udruga su mjesto gdje se taj model uvijek može i treba preispitivati, u pogledu njegove pravne, institucionalne i financijske održivosti.
U ime Grada Osijeka, kao suorganizatora, svima koji su dali svoj doprinos u organizaciji ovog događanja zahvalu je uputio i gradonačelnik, g. Anto Đapić. Istaknuo je kako Osijek kao domaćin ovih Dana udruga nije odabran slučajno. Lokalna samouprava, organizacije civilnoga društva i građani u međusobnoj komunikaciji uspjeli su postaviti uzorne standarde suradnje. G. Đapić je podsjetio prisutne da je Osijek prvi grad koji je potpisao Povelju o suradnji Grada i organizacija civilnoga društva, a na tom je temelju s godinama uspostavljena potpuna transparentnost u financiranju civilnog društva. Također, osnovan je i Odbor za razvoj civilnog društva, u kojem udruge sudjeluju u dvotrećinskoj većini. Kontinuirani rast proračunskih izdvajanja za udruge posljedica je tog zajedničkog rada na dobrobit građana Osijeka. Udruge su postale legitimni partner vlasti te se uključuju u donošenje odluka kao i u preuzimanje nekih javnih usluga. Takva suradnja sigurno će se i nastaviti obzirom da postoji svijest kako se općedruštveno dobro može ostvariti jedino putem suradnje i partnerstva svih društvenih dionika.
PLENARNA SJEDNICA: Civilno društvo – pokretač razvojnih procesa u uvjetima globalne financijske krize
Zaključci plenarne rasprave
Tri područja u kojima će civilni sektor najviše doći do izražaja u situaciji globalne krize jesu:
- osnaživanje pojedinca – podizanje kapaciteta pojedinaca i osnaživanje za (samo)zapošljavanje
- raznovrsnost mišljenja – civilno društvo predstavlja platformu za razmjenu različitih mišljenja i stavova o određenim društveno važnim pitanjima
- pitanje uključenosti – zagovaranje principa uključenosti široke javnosti u rasprave o aktualnim problemima jer je kolektivna pamet veća nego individualna, a tako donesene odluke imaju veći legitimitet
Djelovanje organizacija civilnoga društva u predstojećem razdoblju pokazat će da one nisu samo apstraktni ukras demokracije, već mogu biti značajan čimbenik razvojnih procesa u razdoblju gospodarske krize.
Veću pažnju treba pridavati volonterstvu i socijalnim programima jer oni mogu biti ključ pokretanja zajednice.
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s Plenarne sjednice.
Nakon plenarne sjednice g. Anto Đapić, gradonačelnik Osijeka, za sve sudionike Dana udruga pripremio je večer dobrodošlice Grada Osijeka u Arheološkom muzeju Osijeka, u Osječkoj Tvrđi.
Petak, 24. travnja 2009.
Drugi dan Dana udruga bio je posvećen paralelnim okruglim stolovima: tri u jutarnjem, te sedam u popodnevnom terminu. Ovakav način rada omogućio je raspravu o mnogim aktualnim pitanjima, diverzificirajući ponudu tema te omogućujući sudionicima velik izbor za sudjelovanje. Tri jutarnja okrugla stola, održana s početkom u 9:30h, bavila su se sljedećim pitanjima:
A) Promicanje i razvoj volonterstva u odgoju i obrazovanju, kulturi, športu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, lokalnoj upravi i samoupravi
Moderatorica: Nikoleta Poljak, Nacionalni odbor za razvoj volonterstva
Zaključci:
- neophodno je uključivanje Vlade i nadležnih Ministarstava u razvoj i jačanje institucionalnog okvira za volontiranje u javnim ustanovama; pojednostaviti administrativne procedure pri rješavanju određenih pitanja;
- uvrstiti volontiranje kao vrijednost u obrazovni curriculum na svim razinama školovanja djece i mladih (od dječjih vrtića do fakulteta) te u obrazovanje odraslih, posebno prosvjetnih i socijalnih radnika, roditelja i dr;
- odgovornost za odgoj za volontiranje imaju svi - od obitelji, lokalne zajednice do institucija države; u odgoju za volontiranje važno je umrežavati se i stvarati partnerstva;
- posebno je istaknuta odgovornost medija u promociji pozitivnih vrijednosti volontiranja te važnost edukacije medija po pitanju volonterstva.
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s okruglog stola: Promicanje i razvoj volonterstva u odgoju i obrazovanju, kulturi, športu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, lokalnoj upravi i samoupravi.
B) Socijalno poduzetništvo i socijalno ugovaranje: kako postići iskorak?
Moderatorica: Sonja Vuković, Regionalni forum udruga Slavonije
Kritična područja poslovanja za NVO-e u okviru socijalnog poduzetništva
• nedovoljna stručnost upravljačkih struktura, te je potrebno raditi dalje na njihovoj edukaciji;
• nedovoljna stručnost zaposlenika uključujući i svijest o odgovornosti radi održivosti poslovanja i konkurentnosti na tržištu;
• likvidnost.
Kao područja gdje se očekuje veći angažman u poboljšanju okvira za djelovanje socijalnih poduzetnika, spomenuto je zakonodavstvo, podizanje kapaciteta i infrastrukturne podrške, osiguranje dostatnih financijskih sredstava, uključivanje poslovnog sektora i medija te poticanje umrežavanja. Sudionici okruglog stola informirani su o početku rada i okvirnom planu Radne skupine Ureda za udruge za izradu Prijedloga unapređenja sustava ugovaranja socijalnih usluga od javnog interesa s organizacijama civilnog društva (udrugama), te je potaknuta inicijativa za uključivanje predstavnika organizacija civilnoga društva u navedenu Radnu skupinu.
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s okruglog stola: Socijalno poduzetništvo i socijalno ugovaranje: kako postići iskorak?
C) Organizacije civilnoga društva i pretpristupni/strukturni fondovi Europske unije
Moderatorica: Nikolina Svalina, Savjet za razvoj civilnog društva
Ciljevi okruglog stola su bili informirati udruge o IPA-i te strukturnim fondovima te o načinima uključivanja organizacija civilnog društva u programiranje, provedbu i nadzor ovih fondova. Također, cilj je bio iznijeti ključne probleme i izazove s kojima se udruge susreću u korištenju ovih fondova te ponuditi moguća rješenja ovih problema.
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s okruglog stola: Organizacije civilnoga društva i pretpristupni/strukturni fondovi Europske unije.
PLENARNA SJEDNICA: Zaključci s pojedinih okruglih stolova
Moderatorica: Branka Kaselj, Savjet za razvoj civilnog društva
Na plenarnoj sjednici koja je uslijedila moderatori jutarnjih okruglih stolova ukratko su sudionicima predstavili tijek rasprave o pojedinoj temi te zaključke koji su doneseni na svakom od okruglih stolova. Nakon kratkog predstavljanja zaključaka skupu se, kao izaslanica predsjednika Vlade RH, obratila i potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, gđa Jadranka Kosor.
Gđa Kosor uputila je pozdrave svim sudionicima, u svoje i u ime cijele Vlade, te izrazila zadovoljstvo suradnjom s Uredom za udruge i organizacijama civilnoga društva. Spomenuvši respektabilnu brojku registriranih udruga u Republici Hrvatskoj, koja premašuje trideset i šest tisuća, napomenula je kako vjeruje da će svi važni projekti za opće društveno dobro zasigurno i dalje biti financirani, bez obzira na očiti manjak financijskih sredstava, uzrokovan aktualnom gospodarskom krizom.
Potpredsjednica je uputila zahvalu svim akterima civilnog društva na dugogodišnjem predanom radu, na vrlo dobroj međusobnoj komunikaciji, kao i na činjenici da su svojim inicijativama i projektima potaknuli mijenjanje mnogih institucionalnih i zakonodavnih okvira, spomenuvši zajednički rad u donošenju Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o ravnopravnosti spolova, Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva te pripadajućeg Operativnog plana.
Govoreći o institucionalnom okviru za djelovanje udruga u Republici Hrvatskoj, gđa Kosor iskazala je posebno zadovoljstvo u pogledu suradnje s Uredom za udruge, Savjetom za razvoj civilnog društva i Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva, napomenuvši kako ove institucije čine izvrstan okvir na kojem nam mnogi u regiji, ali i šire mogu pozavidjeti.
U pogledu financiranja projekata i programa organizacija civilnoga društva, Potpredsjednica je predstavila preliminarne iznose za 2008. godinu, koji se odnose na financiranje iz državnog proračuna. Tako je u navedenom razdoblju, iz državnog proračuna za projekte i programe organizacija civilnoga društva, izdvojeno više od 500 milijuna kuna, što je 25,6 % više nego prošle godine, a od 2006. do 2008. iz državnog je proračuna za iste svrhe ukupno izdvojeno više od 1.382.000.000,00 kuna. Napomenuvši kako su se međunarodni donatori mahom povukli, gđa Kosor je naglasila da straha za budućnost financiranja udruga ne bi smjelo biti, ali u središtu pozornosti stoga moraju biti čvrsti kriteriji za financiranje projekata i programa, propisani Kodeksom pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga, te kvaliteta istih.
Na samome kraju, gđa Kosor uputila je poziv sudionicima da sve svoje inicijative za poboljšanje zakonodavnog okvira upute Uredu za udruge te je još jednom zahvalila na otvorenom dijalogu i uspješnoj suradnji.
Popodnevni sati bili su rezervirani za rad na terenu, odnosno, okrugle stolove čiji su domaćini bili udruge iz Osijeka, ali i iz drugih gradova, poput Vukovara, Belog Manastira, Dalja i Kopačkog rita. U nastavku donosimo izvještaje sa svakog od održanih okruglih stolova.
1.) Razvoj suradnje udruga iz različitih sektora
Domaćin: Projekt građanske demokratske inicijative
Lokacija: Društveni centar u Belom Manastiru
Moderatorica: Mirela Alagić, Projekt građanske demokratske inicijative
Zaključci:
- društveni centar Beli Manastir pozitivan je primjer međusektorske suradnje s ciljem rješenja zajedničkih potreba koji je moguće primijeniti i u ostalim zajednicama u RH. Moguće ga je primijeniti kao jednu posebnu vrstu modela;
- program Šalter još je jedna mogućnost za udruge s ciljem razvoja kapaciteta udruga i građanskih inicijativa koju treba koristiti;
- forum udruga Grada Belog Manastira – Povelja o suradnji Grada Belog Manastira i udruga – teorijski vrlo dobar primjer suradnje za koji je potrebno vrijeme da zaživi i u praksi, posebno u svezi transparentne dodjele sredstava.
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s okruglog stola: Razvoj suradnje udruga iz različitih sektora
2.) Izazovi suradnje države i organizacija civilnog društva u području zaštite okoliša i održivog razvoja
Domaćin: Ekološko društvo Zeleni Osijek
Lokacija: Eko centar Zlatna Greda - Kopački rit
Moderator: Jasmin Sadiković, Ekološko društvo Zeleni Osijek
Nakon šetnje kroz Kopački rit, Pustolovnom stazom Blago močvare, Jasmin Sadiković, predsjednik udruge Zeleni Osijek, predstavio je projekt Eko centra Zlatna Greda - centra za edukaciju, eko turizam i očuvanje prirodnih i tradicijskih vrijednosti Kopačkog rita i Baranje. Projekt “Eko centar Zlatna greda” nastao je kao rezultat trogodišnjeg rada (2001.- 2003.) na projektu OTOK (Održivi turizam i obrazovanje za okoliš u Parku prirode Kopački rit), kojim je objedinjavana edukacija učenika i stanovnika s razvojem eko turizma, kao modelom kojime valja očuvati prirodne i tradicijske vrijednosti tog područja.
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s okruglog stola: Izazovi suradnje države i organizacija civilnog društva u području zaštite okoliša i održivog razvoja
3.) Društvena uloga mladih u kulturi
Domaćini: Europski dom Vukovar i Proni - Centar za socijalno podučavanje
Lokacija: Kuća Lavoslava Ružičke, Vukovar
Moderatorica: Diana Lupšić, Proni centar Osijek
Zaključci:
- pod kulturom se ne podrazumijeva samo umjetnost, kazalište, muzeji i sl., već u širem smislu to je stil života, način odijevanja, način rekreacije, komunikacije, korištenje novih tehnologija u komunikaciji, održavanje koncerata, sudjelovanje u stvaranju kulturnih sadržaja, zabave, a prihvaćena je podjela na nezavisnu, urbanu i popularnu;
- potrebno je stvoriti poticajno okruženje za zadovoljavanje različitih interesa mladih u kulturi, kako u stvaranju kulture, tako i u konzumiranju (izgraditi infrastrukturu u prostornom i duhovnom smislu: osnovati info centre, omogućiti ažurne obavijesti na internetu koji se tiču mladih, izgraditi prostor za okupljanje mladih različitih interesa i sl.);
- zadatak države i lokalne samouprave je da se stvore uvjeti za djelovanje mladih u kulturi, a uz poticajnu okolinu, na mladima je da se angažiraju u područjima koji ih zanimaju (model poticanja i rada s mladima se pokazao učinkovitim i uspješnim). Međutim, svi napori države i lokalne samouprave ne mogu zamijeniti djelovanje mladih i civilnog društva, što podrazumijeva da svi moraju stremiti k istom cilju i uspjeh neće izostati.
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s okruglog stola: Društvena uloga mladih u kulturi
4.) Neprofitno poduzetništvo u praksi
Domaćini: Slap, Agencija lokalne demokracije i Credere
Lokacija: Dalj - Erdut, Centar za održivi ruralni razvoj
Moderatorica: Sonja Vuković, Udruga Slap
A) Ethno-brand - plasman rukotvorina - zaključci:
• uključiti MINGORP u redefiniranje predloženih mjera kako bi ih se potom moglo aktivno uključilo u provedbu
• nužno je organizirati što više ovakvih susreta i razgovora između raznih subjekata socijalnog poduzetništva, posebice ministarstava, podržavajućih institucija, udruga, uspješnih socijalnih poduzetnika kako bi se ujednačilo razumijevanje socijalnog poduzetništva, međusobno se upoznali i jačali povjerenje te na taj način zajednički odredili pravce djelovanja (radna grupa i javne rasprave)
B) Case study - YES - Eko-poduzetnik - zaključci:
• potrebno je postići konsenzus o nositeljima, područjima djelovanja i ciljevima te mjerama poticanja socijalnog poduzetništva
• samo zajedničkim djelovanjem svih ključnih dionika moguće je postići dugoročne ciljeve stvaranja održivih obiteljskih poduzeća, kao važnog oblika postizanja razvoja i održivosti ruralnih područja
• uloga OCD u ruralnom razvoju iako značajna i s brojnim ostvarenim rezultatima trpi brojna ograničenja i tek se mora izboriti za ravnopravan status s javnim i poslovnim sektorom
C) Case Study - Gloria Maris - zaključci:
• prije prelaska na socijalno poduzetništvo udruga mora stvoriti određenu organizacijsku i programsku stabilnost
• ključno je postići određenu razinu financijske stabilnosti prvo kroz projekte, a tek onda samostalno stjecanje dohotka
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s okruglog stola: Neprofitno poduzetništvo u praksi
5.) Socijalna uključenost mladih u krizi
Domaćin: Udruga za rad s mladima Breza iz Osijeka
Lokacija: Knjižara Nova u Osijeku
Moderatorica: Lejla Šehić Relić, Volonterski centar Osijek
Zaključci:
- u društvu je potrebno osnaživati kvalitetne programe prevencije, praćenja i zaštite djece i mladih te njihovih obitelji prije nego što dođu u ustanove;
- potrebno je razvijati diferencirane ustanove sukladno poteškoćama, poremećajima i potrebama različite djece i mladih;
- važno je izjednačiti status nevladinih organizacija i ustanova Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u pogledu financiranja socijalnih programa (cijena smještaja korisnika nije ista obzirom na kvalitetu usluge).
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s okruglog stola: Socijalna uključenost mladih u krizi
6.) Financiranje javnih potreba u tehničkoj kulturi na lokalnoj razini – Prezentacija osječkog modela
Domaćin: Zajednica tehničke kulture Osječko-baranjske županije
Lokacija: Dom tehničke kulture u Osijeku
Moderatorica: Vesna Lendić Kasalo, Ured za udruge
Zaključci:
• što prije je potrebno evaluirati petnaestgodišnju primjenu Zakona o tehničkoj kulturi i po potrebi organizirati javnu raspravu o potrebi izmjena Zakona
• osnovna opredjeljenja Zakona o tehničkoj kulturi (o ustrojstvu HZTK, zajednica i saveza) kao i rješenja o financiranju javnih potreba u tehničkoj kulturi su dobra i njih ne treba mijenjati
• potaknuti izmjene odredbi Zakona koje se odnose na registraciju zajednica i saveza tehničke kulture
• jedinice lokalne samouprave koje to još nisu učinile trebaju donijeti kriterije financiranja i programe javnih potreba u tehničkoj kulturi
• organizacije tehničke kulture, ponajprije saveze i zajednice u jedinicama lokalne samouprave (primjerima dobre prakse) treba poučiti kako proizvesti javnu potrebu, kako pisati projektne prijedloge, kako provoditi projekte i kako s tim projektima aplicirati i na natječaje drugih donatora
• zajednice tehničke kulture trebale bi imati zadaću organizirati sustavno obavještavanje udruga o raspisanim natječajima i drugim mogućim izvorima financiranja projekata udruga tehničke kulture
• internetske stranice zajednica tehničke kulture trebale bi biti informativnije i sadržajnije i pružati udrugama sve potrebne informacije
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s okruglog stola: Financiranje javnih potreba u tehničkoj kulturi na lokalnoj razini – Prezentacija osječkog modela i prezentaciju g. Davora Brunčića
7.) Partnerstvo civilnih udruga u zdravstvu i profitnog sektora
Domaćin: Koalicija udruga u zdravstvu
Lokacija: Hotel Central, Osijek
Moderator: Dino Braš, Medius
Zaključci:
- partnerstvo je istaknuto kao transparentna suradnja u kojoj udruga zadržava svoju neovisnost (IAPO preporuke)
- KUZ će kao pomoć udrugama članicama za uspostavu budućih partnerskih odnosa s farmaceutskim i drugim tvrtkama pripremiti smjernice za suradnju, a za potrebe KUZ-a bit će pripremljen kodeks kao informacija potencijalnim partnerima.
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s okruglog stola: Partnerstvo civilnih udruga u zdravstvu i profitnog sektora
Ovi Dani udruga, osim inovacije u mjestu održavanja skupa, željeli su sudionicima dati priliku i za neformalno druženje i razmjenu iskustava. Tako je i druga večer Dana udruga bila organizirana za sudionike u Osječkoj Tvrđi u Galeriji Kazamat, gdje se održala Večer Slavonije, ispunjena vrhunskim izvedbama tradicionalne slavonske glazbe. Priredba je također poslužila organizatorima za zahvalu svim pojedincima, ali i brojnim organizacijama, bez kojih Dane udruga ne bi bilo moguće organizirati, podjelom simboličnih zahvalnica.
Subota, 25. travnja 2009.
Konferencija: Uključivanje građana/građanki i organizacija civilnoga društva u odlučivanje
Moderator: dr.sc. Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge
U sklopu Dana udruga Ured za udruge je, u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnoga društva, Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva, Veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država, Osječko-baranjskom županijom, Udrugom gradova, Udrugom općina u Republici Hrvatskoj i Regionalnim forumom udruga Slavonije, organizirao Konferenciju Uključivanje građana/građanki i organizacija civilnoga društva u odlučivanje.
U nastavku preuzmite cjelovit izvještaj s Konferencije
Prezentacija g. Davora Brunčića