Održan Okrugli stol o suzbijanju korupcije

U ponedjeljak, 8. prosinca, održan je okrugli stol Civilno društvo i država – suradnja u provedbi mjera suzbijanja korupcije, kojeg su zajednički organizirali Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa, GONG, Transparency International Hrvatska te Hrvatsko novinarsko društvo. Okrugli stol moderirao je g. Nikola Kristić, član Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, a uvodne pozdravne govore su održali g. Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge, ministar pravosuđa, g. Ivan Šimonović, g. Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency International Hrvatska, gđa Suzana Jašić, predsjednica GONG-a, te g. Dušan Miljuš, predstavnik Hrvatskog novinarskog društva.

Predstojnik Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske naglasio je da je suradnja s civilnim društvom jedno od glavnih načela Strategije suzbijanja korupcije, ali i obveza i odgovornost svih nadležnih tijela javne vlasti. Uspješnost suradnje ovisi o otvorenosti i spremnosti za dijalog, javnosti i transparentnosti informacija o napretku provedbe antikorupcijskih mjera te izgradnji povjerenja između civilnog društva i državnih institucija. Spremnost na dijalog i raspravu trebala bi biti sastavni dio pripreme i provedbe svih zakona, propisa i akata što je važna pretpostavka za stjecanje povjerenja građana u rad državne uprave. Javnost i transparentnost informacija o provedbi mjera Akcijskog plana nužna su pretpostavka za aktivni angažman svih društvenih aktera na ovome području. Razvijeno civilno društvo podrazumijeva novu dinamiku odnosa između javnog, privatnog i neprofitnog, nevladinog sektora te građana u zajedničkom radu za opće dobro. Okrugli stol bi trebao dati novi poticaj za jačanje uzajamnog povjerenja i razumijevanja na području zajedničke borbe protiv korupcije, ali i u ostalim sferama društvenog djelovanja.

Ministar pravosuđa naglasio je važnost rasprava o temama vezanim uz korupciju te kako je dosta učinjeno u 2008., ali je izrazio i nezadovoljstvo rezultatima, te napomenuo kako se cjelovito djelovanje očekuje u 2009. Preuzimanjem funkcije ministra, odredio je i prioritete svog djelovanja:

-          borba protiv korupcije i organiziranog kriminala;

-          borba za jačanje neovisnog sudstva;

-          rješavanje zaostataka u postupanju sudova.

 

 

Sva tri prioriteta su izravno povezana s borbom protiv korupcije te se, sukladno njima, kreće u izmjene na operativnoj, strukturnoj i normativnoj razini. U vrlo kratkom roku uspješno je razvijena tzv. Uskočka vertikala na razini policije i Državnog odvjetništva, a od 1. siječnja,  postojat će i specijalizirani odjeli županijskih sudova koji će odlučivati o oduzimanju protupravno stečene imovine. Normativne promjene uključuju donošenje pojedinih ključnih zakona iz tzv. antimafijaškog paketa. Pristupa se i izmjeni Zakona o kaznenom postupku, koja će omogućiti zapljenu imovine za koju se sumnja da je nelegalno stečena, a teret dokazivanja prebacuje se na osumnjičenog.

 

Suzana Jašić ispred GONG-a napomenula je kako se čini da korupcije svakim danom ima sve više, što je vjerojatno rezultat činjenice da se o tome društvenom problemu povećala svijest pa se građani sve manje ustručavaju prijavljivati sumnjive situacije. Govoreći o analizi suradnje civilnog društva i države u provedbi mjera suzbijanja korupcije, provedenoj od strane GONG-a, naglasila je veću važnost pitanja KAKO se provode određene mjere, od pitanja KOLIKO ih je provedeno u proteklom razdoblju. Analiza je pokazala pozitivne trendove u suradnji, ali i ukazala na postojanje velikog prostora za poboljšanja, osobito kod pojedinih tijela.

Zorislav Antun Petrović (Transparency International Hrvatska) istaknuo je želju za društvom u kojem korupcija neće predstavljati problem. Iako se korupcija može pojaviti u svakoj pori društva, naglašeno je da se ona može smanjiti jedino zajedničkim djelovanjem čitavog društva.

 

Govoreći o korupciji i medijima, g. Dušan Miljuš istaknuo je činjenicu da su mediji otvorili mnoge korupcijske teme, ali i da se korupcija pojavljuje i u samim medijima što baca tamno svjetlo na čitavu profesiju. U tom slučaju, državni sektor mora reagirati te istražiti i procesuirati optužene. Napomenuto je kako je potrebno govoriti i o činjenici da se novinare u pojedinim redakcijama, koji žele pisati o korupciji, marginalizira ili čak prisiljava na odlazak iz profesije. Kao krajnju posljedicu imamo nekoliko novinara koji danas svoj posao rade pod policijskom zaštitom.

 

U nastavku Okruglog stola, Dragan Zelić iz GONG-a predstavio je rezultate GONG-ove analize suradnje civilnog društva i države u provedbi mjera suzbijanja korupcije. Obzirom da sama Strategija suzbijanja korupcije u Republici Hrvatskoj navodi nužnost suradnje države u borbi protiv korupcije, sa svim segmentima društva, analiza je imala za cilj provjeriti u kojoj mjeri se provodi suradnja s civilnim društvom te, na temelju tih saznanja, prirediti preporuke za tijela javne vlasti, ali i za organizacije civilnoga društva.

 

Analiza je provedena putem Upitnika o suradnji s tijelima javne vlasti, koji je početkom studenoga 2008. godine poslan na 45 udruga, sindikata i instituta, a koji su prepoznati kao mogući partneri državnim tijelima u provedbi Strategije te koji su razvrstani prema područjima djelovanja, odnosno odgovarajućim područjima Akcijskog plana Strategije. Povratnu informaciju poslalo je 19 udruga koje djeluju u sljedećim područjima: sprječavanje sukoba interesa, financiranje političkih stranaka, pravo na pristup informacijama, integritet državnih službi, javne nabave, javne financije, zaštita „zviždača“, pravosuđe i zdravstvo.

 

      

Kao primjeri dobre prakse istaknuti su Ured za javnu nabavu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo financija, Ured za udruge te Agencija lokalne demokracije, dok se kritike organizacija obuhvaćenih istraživanjem uglavnom odnose na nemogućnost ostvarivanja prava na pristup informacijama, a među istaknutim primjerima loše prakse našao se Grad Zagreb i područje zdravstva općenito.

 

U svojoj Analizi GONG je dao preporuke institucijama zaduženima za provedbu Strategije:

• u cilju podizanja transparentnosti same Strategije, izvršenje Akcijskog plana nužno je učiniti javno dostupnim
• radi kvalitetnog praćenja provedbe mjera, potrebno je razraditi sistem evaluacije izvršenja mjera
• prilikom same evaluacije nužno je ustanoviti razloge za neizvršenje pojedinih mjera
• potrebno je osmisliti sustavnu suradnju s OCD-ovima na provedbi mjera uz iskazivanje jasne političke volje za takvom suradnjom te razvijati svijest kod državnih dužnosnika i službenika o potrebi za zajedničkim radom na suzbijanju korupcije
• nužno je da Vlada što skorije usvoji već izrađeni tekst Kodeksa pozitivne prakse savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u oblikovanju i provedbi javnih politika i na taj način ostvari nužne preduvjete za realizaciju te suradnje

kao i preporuke OCD-ovima:

• prostora za suradnju i mnogo veću razinu aktivnosti ima u područjima gospodarstva, znanosti, obrazovanja i športa, integriteta državnih službi te dijelom javnih financija i pravosuđa
• bilo bi korisno da udruge, sindikati i instituti međusobno više i češće surađuju
• potrebno je osvještavati poziciju OCD-ova kao neovisnih organizacija koje djeluju za opće dobro te koje za svoje kritičko promišljanje i djelovanje ne mogu biti ugrožene

Ravnatelj USKOK-a, g. Dinko Cvitan, pojasnio je određene pravce djelovanja svojeg ureda, naglasivši

• nultu stopu tolerancije prema korupciji, što znači da ne postoje osobe zaštićene od krivičnog gonjenje u slučaju sumnje na korupciju
• potrebu osiguranja dobre strukture djelovanja i kvalitetno osoblje
• nužnost racionalnog djelovanja prilikom procesuiranja slučajeva korupcije, ali i prilikom reagiranja USKOK-a, naglasivši da njegov Ured reagira na sve spoznaje i razumne sumnje o mogućoj korupciji

U raspravi koja je uslijedila naglašeni su problemi povezani s korupcijom na lokalnim razinama, gdje neka istraživanja pokazuju kako je korupcija pravilo, a ne iznimka, te kako je i represija prema novinarima u lokalnim sredinama puno izraženija. Istaknut je i problem tzv. „zviždača“, osoba koje ukazuju na korupciju, a koje su prema mnogima nedovoljno zaštićene te je istaknut i prijedlog eventualne izrade posebnog zakona o zaštiti zviždača. Iznesena su mnoga stajališta o potrebi za većom suradnjom između države i civilnog društva u području borbe protiv korupcije, a istaknut je i problem objektivnosti organizacija u prozivanju za korupciju pojedinih tijela, osobito ako od istih dobivaju financijsku potporu.

 

Zaključci Okruglog stola mogu se sažeti na sljedeći način:

• za organizacije civilnoga društva važno je postići neovisnost financiranja kako bi se očuvala i neovisnost djelovanja – potrebno je tražiti donatore za željene projekte, a ne pisati projekte za unaprijed dogovorene donatore;
• tijela javne vlasti i Vlada trebali bi jasnije dati do znanja da je suradnja s civilnim društvom potrebna i korisna;
• najbolji lijek za korupciju je transparentnost i javnost rada te dostupnost relevantnih podataka kako bi svatko mogao ocijeniti utječe li netko/nešto na djelovanje organizacije/tijela, koje bi moralo biti od općeg dobra;
• naredna prigoda za suradnju civilnoga društva i Vlade u ovom području svakako bi trebala biti vezana za antikorupcijsku kampanju Ministarstva pravosuđa, koja će, kako je najavljeno započeti sredinom siječnja 2009., te su organizacije civilnoga društva pozvane da u toj kampanji i sudjeluju.

GONG-ovu Analizu početka suradnje organizacija civilnoga društva i tijela javne vlasti u borbi protiv korupcije možete preuzeti ovdje, kao i Dodatak analizi.