Vlada donijela Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine

 

U razdoblju kada se Hrvatska priprema za pristupanje Europskoj uniji, ova Nacionalna strategija daje smjernice za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 2016. godine kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj, ali i važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije. Također, Strategija uključuje konkretne rokove i nositelje njihove provedbe, izvore sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti, kao i pokazatelje za mjerenje uspješnosti provedbe.

 

Postupak izrade Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, za razdoblje 2012. – 2016. godine započeo je na Danima udruga 2011., kada je dvjestotinjak sudionika i sudionica događanja zajednički razvijalo prijedloge za viziju razvoja civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Nastavak procesa činila je rasprava o polazišnim osnovama za izradu nove Nacionalne strategije, održana u lipnju 2011., na kojoj je sudjelovalo tridesetak sudionika, predstavnika tijela državne uprave i organizacija civilnoga društva. U skladu s dogovorom postignutim na javnoj raspravi, od rujna 2011. u višemjesečnom radu na pisanju prijedloga Strategije sudjelovalo je oko 50 predstavnika organizacija civilnog društva te tijela državne uprave i rezultat toga rada bio je nacrt Strategije o kojem je  od 22. svibnja do 6. lipnja 2012. provedeno javno savjetovanje, a 4. lipnja održana je javna rasprava na kojoj su sudjelovali predstavnici organizacija civilnoga društva. Održano je i nekoliko stručnih sastanaka o pojedinim specifičnim mjerama i aktivnostima iz Nacionalne strategije, kao što je primjerice područje socijalnih usluga i područje djelovanja neprofitnih medija. Pored toga, organizacijama civilnog društva omogućeno je ravnopravno sudjelovanje u svim fazama razvoja dokumenta, a završna prilika pružena je na Danima udruga 2012. (14.-16. lipnja) kada su prisutni predstavnici organizacija civilnog društva imale priliku dodatno prokomentirati nacrt Nacionalne strategije.

 

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine dokument je u kojemu se, na strateškoj razini, pokušavaju odrediti ciljevi koje Republika Hrvatska u sferi razvoja civilnoga društva želi postići u narednom petogodišnjom razdoblju. Dokument, osim uvodnih i završnih odredbi te pojmovnika, sadrži četiri glavna dijela: vrijednosno utemeljenje odnosa države i civilnog društva, razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, područja Nacionalne strategije i provedba Nacionalne strategije. Najvažniji i najopsežniji dio je onaj u kojemu se određuju temeljna područja Nacionalne strategije, pri čemu se u dokumentu navode četiri takva područja: institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog društva, civilno društvo i sudionička demokracija, osnaživanje uloge organizacija civilnoga društva za društveno-ekonomski razvoj i djelovanje i daljnji razvoj civilnog društva u međunarodnom kontekstu. Za svako od navedenih područja određuju se ciljevi i mjere koje se Nacionalnom strategijom žele ostvariti, provedbene aktivnosti potrebne za ostvarenje tih ciljeva i mjera, nositelji i sunositelji tih aktivnosti, rokovi i izvori sredstava potrebni za provedbu aktivnosti te pokazatelji na temelju kojih bi se trebao vrednovati napredak u provedbi. U dokumentu je tako navedeno ukupno 26 ciljeva,  27 mjera te  91 provedbena aktivnost.  

 

Prvi dio dokumenta, vrijednosno utemeljenje odnosa države i civilnog društva, ukratko navodi i objašnjava temeljne vrijednosti na kojima Nacionalna strategija počiva. U drugom dijelu dokumenta analizira se razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, posebice razvoj normativno-institucionalnog okvira. Prvo od navedenih prioritetnih područja odnosi se na institucionalnu potporu razvoju civilnoga društva, pri čemu treba istaknuti da se kao jedan od glavnih ciljeva za taj dio navodi promoviranje i osiguravanje ujednačenog razvoja civilnoga društva u svim regijama Hrvatske. Drugo prioritetno područje nazvano je civilno društvo i sudionička demokracija, a u njemu su obrađena pitanja uloge građana u političkom procesu, njihove kompetencije za sudjelovanje u procesima donošenja političkih odluka i oblikovanja javnih politika, građanskoga odgoja i obrazovanja, volontiranja i neprofitnih medija. Treće područje strategije, osnaživanje uloge organizacija civilnoga društva za društveno-ekonomski razvoj, podijeljeno je u dvije cjeline, od kojih je jedna pružanje socijalnih usluga od strane organizacija civilnoga društva, a druga socijalne inovacije i razvoj socijalnog poduzetništva. Posljednje, četvrto područje opisuje mogućnosti i izazove koji proizlaze iz činjenice pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, ali i iz drugih globalizacijskih procesa u sferi ekonomije, politike i kulture.