Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

Jedna od temeljnih poluga suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji, pa i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno, općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Prihvaćanje takve aktivne uloge građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti podrazumijeva i spremnost državnih i javnih institucija na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata.

Normativni okvir za provedbu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u Republici Hrvatskoj određen je Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine 25/2013),  Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine 140/2009) te Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 85/2015)

Zakon o pravu na pristup informacijama, to jest njegove Izmjene i dopune iz srpnja 2015, predviđa da su tijela državne uprave nadležna za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću nacrt zakona drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje, i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem.

Također, nakon provedenog savjetovanja, tijela državne uprave dužna su o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti zainteresiranu javnost putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću na kojem trebaju objaviti izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje dostavljaju Vladi Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 21. studenoga 2009. godine prihvatila je Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN140/2009). Prihvaćajući Kodeks Vlada je istovremeno obvezala Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske da u roku tri mjeseca od objave Kodeksa u Narodnim novinama izradi Smjernice za primjenu Kodeksa i program sustavne edukacije koordinatora za savjetovanje, koje je bilo potrebno imenovati u tijelima državne uprave i uredima Vlade. Naglašena je važnost da to budu stalno dostupne osobe koje raspolažu ključnim informacijama o postupku / prijedlogu koji je u tijeku i budu spona između zainteresirane javnosti i nadležnog tijela koje izrađuje nacrt zakona, odnosno, nacrt nekog drugog propisa ili akta. Smjernice su tiskane u studenome 2010., a elektronsku verziju možete preuzeti ovdje.
 
Usvajanjem Kodeksa Republika Hrvatska pridružuje se skupini razvijenih europskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću u postupcima kreiranja novih zakona, drugih propisa i akata, a standardi i mjere koje Kodeks predviđa odnose se ponajprije na: dostupnost, jasnoću i trajanje savjetovanja; informiranje o učincima savjetovanja, kao i usklađenost postupaka savjetovanja među državnim tijelima, odnosno, unapređenje kvalitete funkcioniranja rada državnih institucija uopće. 

Na ovim mrežnim podstranicama možete pronaći kontakt podatke koordinatora za savjetovanje u Uredu za udruge, te drugim tijelima državne uprave i uredima Vlade.