IPA I. komponenta općenito

Program IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) za razdoblje 2007. – 2013. uspostavljen je Uredbom Vijeća EU. Osnovni ciljevi programa su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda. Zamjenjuje program CARDS i pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD. Uredbom Vlade RH od 28. rujna 2006. godine, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije je tijelo nadležno za sveukupnu koordinaciju i pripremu korištenja programa IPA u Republici Hrvatskoj. IPA program je Hrvatskoj otvoren od 2007. godine do njezinog pristupanja Europskoj uniji.
 
Program se provodi kroz pet komponenti:                                                                                                    
 
(1) Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
Kao svojevrsni nastavak PHARE programa, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije; podupire aktivnosti usmjerene na izgradnju i jačanje institucionalnog okvira vezanog uz usvajanje i provedbu pravne stečevine EU.
Potencijalni korisnici ove komponente su: tijela državne uprave, tijela u javnom vlasništvu, nevladine udruge, poslovna zajednica te ostala neprofitna tijela. 

(2) Prekogranična suradnja
Podupire aktivnosti vezane uz prekograničnu suradnju sa zemljama članicama i zemljama korisnicama programa IPA, a temelji se na višegodišnjem programu prekogranične suradnje.
Potencijalni korisnici ove komponente su pogranične regije, tj. županije uz kopnene i pomorske granice RH.
 
(3) Regionalni razvoj
Podupire infrastrukturne projekte u sektorima zaštite okoliša i prometa, kao i programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja. Ova sastavnica predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa Phare te predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja.
Korištenje sredstava unutar ove komponente temelji se na višegodišnjim programskim dokumentima, tzv. Operativnim programima za sektore prometa, okoliša i regionalne konkurentnosti.
Potencijalni korisnici su: tijela državne uprave, javne i znanstvene ustanove te poslovna zajednica.
 
(4) Razvoj ljudskih potencijala
Podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalno uključivanje, a kao preteča Europskog Socijalnog Fonda (ESF) financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje. Operativni program za razvoj ljudskih potencijala identificirat će mjere sukladno sektorskim prioritetima.
Potencijalni korisnici su: tijela državne uprave, javne ustanove, socijalni partneri i nevladine udruge. 
 
(5) Ruralni razvoj
Kao nastavak programa SAPARD podupire pripremne aktivnosti za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te ruralni razvoj. Ova sastavnica prethodnik je poljoprivrednih fondova koji su na raspolaganju nakon pristupanja Uniji.
Potencijalni korisnici su: jedinice lokalne samouprave, poljoprivredna gospodarstva te druge fizičke/pravne osobe ovisno o prioritetnim mjerama.
 
Uloga Ureda za udruge u procesu programiranja
 
Financijska sredstva namijenjena Republici Hrvatskoj za financiranje iz komponente I. – Pomoć tranziciji i jačanje institucija IPA programa za svaku proračunsku godinu utvrđena su Višegodišnjim indikativnim financijskim okvirom. Iznos koji se definira za svaku proračunsku godinu predviđen je za financiranje projekata čija je svrha pomoć državnim tijelima u postizanju spremnosti za učinkovitu primjenu nacionalnih zakona usklađenih s pravnom stečevinom EU, kao i pripremu državnih tijela i korisnika iz nevladinog sektora za upravljanje strukturnim fondovima nakon pristupanja EU.
 
Programiranje je faza projektnog ciklusa u sklopu koje se temeljem analize situacije na nacionalnoj razini identificiraju mogućnosti, problemi i prepreke u određenom sektoru. Utvrđuju se akcije/projekti koji se već provode te područja koja nisu pokrivena. Također se počinje razmišljati o listi dionika, kao i o potencijalnim provoditeljima.
 
Proces programiranja određuje:
  • ciljeve i glavne pravce izdataka u zadanom sektoru
  • nacionalne institucije odgovorne za koordinaciju i upravljanje relevantnim sredstvima
  • indikativne iznose i raspodjelu sredstava po sektorima i mjerama.
Početak procesa programiranja obilježava izrada sustavne analize stanja i problema po pojedinim sektorima na temelju strateških dokumenata i trenutnog statusa u postupku pridruživanja, nakon čega slijedi identifikacija prioritetnih projektnih ideja, izrada projektnih sažetaka te podnošenje prijedloga nacionalnog paketa projektnih sažetaka za financiranje Europskoj komisiji. Temeljni strateški dokumenti za identifikaciju projektnih ideja te kasniju pripremu projektnih sažetaka su Višegodišnji indikativni planski dokument 2009.-2011., Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje EU 2010. te Izvješće Europske komisije o napretku RH. Osim naznačenog, pri određivanju prioritetnih projektnih ideja potrebno je osvrnuti se i na sektorske strateške dokumente i akcijske planove iz pojedinačnog djelokruga i nadležnosti svake institucije (Jedinica za provedbu projekata), kao i na status pregovaračkog procesa i mogućnosti ispunjenja mjerila kroz provedbu projekata. Za područje civilnoga društva to su: Program Vlade RH za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU, Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2006.-2011. i pripadajući Operativni plan 2007.-2011., Strateški prioriteti Savjeta za razvoj civilnoga društva (posebnu za pripremu prijedloga u okviru IPA 2011.).
Pripremni korak u postupku identifikacije projektnih ideja je izrada analize problema u sektorima (sektorske analize) koje je nužno obnoviti i nadopuniti trenutnim stanjem svakog zasebnog područja. Pri navođenju indikativne liste projektnih ideja u sektorskim analizama, za svaki od projekata predložen za financiranje kroz komponentu I. programa IPA za pojedinu proračunsku godinu potrebno je ukratko opisati kako bi se u početnoj fazi mogla donijeti odluka o njenoj prihvatljivosti za daljnje faze programiranja. Uz prioritetna područja, sektorskom analizom obuhvaćene su i sve prošle intervencije u sklopu sektora civilnoga društva, uključujući popis svih prošlih shema bespovratne pomoći i projekata tehničke pomoći, kao i okvirne aktivnosti koje će biti prihvatljive za financiranje u sklopu pojedine proračunske godine. Sukladno tome, potrebno je navesti naziv projekta, korisnike, vrstu pomoći, predviđeni iznos IPA sredstava i ukupnu vrijednost projekta, povezanost sa strateškim dokumentima te u sažetom opisu kratko naznačiti svrhu projekta, očekivanje rezultate te aktivnosti koje se kroz projekt trebaju provesti. 
 
Ured za udruge fazu identificiranja područja i prioritete financiranja za I. komponentu programa IPA proveo je u konzultacijama i uskoj suradnji s organizacijama civilnoga društva koje su i korisnici bespovratnih sredstava EU, pri čemu značajnu ulogu ima Savjet za razvoj civilnog društva i imenovani predstavnici sektora civilnoga društva. U tu svrhu organizirane su radionice s ciljem informiranja Savjeta i predstavnika OCD-a o dotadašnjim područjima financiranja i prioritetnim područjima identificiranih temeljem strateških dokumenata,  kao i dobivanja prijedloga za područja koja će se financirati u sklopu programa. Do sada su takve radionice organizirane za programe dodjele bespovratnih sredstava iz programa PHARE 2006 te IPA 2008-2011.

Dokumenti