Partnerstvo za otvorenu vlast

Partnerstvo za otvorenu vlast je multilateralna inicijativa čiji je cilj osigurati konkretan napredak na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, uključivanja i osnaživanja građana i civilnoga društva, borbe protiv korupcije te korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvalitete usluga koje javna uprava pruža građanima.

Republika Hrvatska je krajem kolovoza 2011. poslala službeno pismo namjere sudjelovanja u Partnerstvu za otvorenu vlast i time se uključila u provedbu inicijative.

Inicijativu vodi Upravni odbor čiji su članovi predstavnici vlada i organizacija civilnog društva. Od 2014. godine do 2019. godine u dva uzastopna mandata, članica Upravnog odbora bila je i Republika Hrvatska.
 

Začetnik Inicijative je američki predsjednik Barack Obama, koji je u govoru na Općoj skupštini UN-a rujna 2010. najavio osnovna načela, koja se uvelike naslanjaju na Direktivu o otvorenoj vlasti (Open Government Directive), jednu od okosnica njegova programa. Inicijativa je prvi puta predstavljena u Washingtonu 12. srpnja 2011. tijekom međunarodnog sastanka na vrhu. Sastanak je održan u State Departmentu, uz domaćinstvo američke državne tajnice Hillary Clinton i brazilskog ministra vanjskih poslova Antonia Patriote, uz sudjelovanje predstavnika državnih tijela i organizacija civilnoga društva više od šezdeset država, uključujući i Hrvatsku

 

Partnerstvo za otvorenu vlast formalno je inaugurirano 20. rujna 2011. na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku, kada je osam država članica Upravljačkog odbora Inicijative (Brazil, Meksiko, Filipini, Indonezija, Južnoafrička Republika, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija) potpisalo Deklaraciju o otvorenoj vlasti te najavilo akcijske planove za svoje zemlje.

 

Da bi država postala članica Inicijative mora prihvatiti Deklaraciju o otvorenoj vlasti, donijeti nacionalni akcijski plan (uz javne konzultacije) te se obvezati na nezavisno izvještavanje o napretku u provedbi mjera akcijskog plana. Trenutačno (studeni 2024.) u njoj sudjeluje 77 država, među njima i Republika Hrvatska. U Inicijativi također sudjeluje i 150 jedinica lokalnih i regionalnih vlasti, među kojima i Grad Zagreb, kao prva JLS u Republici Hrvatskoj koja se pridružila inicijativi.

 

 

 

 

---

ZAJEDNIČKI IZAZOVI

 

Obveze koje preuzimaju države sudionice strukturirane su oko pet velikih izazova s kojima se suočavaju tijela javne vlasti u svakoj zemlji. U prvoj godini sudjelovanja od zemalja se očekuje da odaberu barem jedan od tih izazova i razviju konkretne mjere i aktivnosti na nacionalnoj, lokalnoj/pod nacionalnoj razini odnosno na onoj razini za koju procjenjuju da će na njoj imati najviše utjecaja. Riječ je o sljedećih pet izazova:

 

• Poboljšanje pružanja javnih usluga
- unapređenje širokog spektra usluga koje se pružaju građanima uključujući zdravstvenu skrb, obrazovanje, socijalnu skrb, vodoopskrbu, isporuku električne energije, telekomunikacije, ali i druge relevantne javne usluge, kroz osnaživanje rada javne uprave te inovacije u privatnom sektoru;

• Povećanje integriteta javnih službi
- suzbijanje korupcije u obavljanju javnih poslova, pristup informacijama, reforma sustava financiranja izborne promidžbe, slobode rada medija i civilnoga društva;

• Djelotvornije upravljanje javnim resursima
- proračun, javna nabava, prirodni resursi i inozemna pomoć;

• Stvaranje sigurnijih zajednica
- službe javnog reda i sigurnosti, učinkovit odgovor na krize, katastrofe, ekološke nepogode;

• Jačanje odgovornosti poduzeća
- odgovornost poduzeća za pitanja kao što su okoliš, suzbijanje korupcije, zaštita potrošača te uključivanje u rješavanje problema u lokalnoj zajednici.

 

 

 

 
• Fiskalna transparentnost
Pravodobna objava temeljnih proračunskih dokumenata čini sastavnicu fiskalne odgovornosti te otvorenog i transparentnog proračunskog sustava.

• Pristup informacijama
Usvojen Zakon o pravu na pristup informacijama, koji jamči pravo javnosti na informacije i pristup podacima tijela javne vlasti, što je preduvjet napretka prema otvorenosti rada vlasti.

• Javnost imovinskih kartica dužnosnika odnosno rukovodećih službenika
Prihvaćeni propisi koji iziskuju javnu objavu i uvid u prihode i imovinu dužnosnika odnosno rukovodećih službenika ključni su za suzbijanje korupcije, otvoreno i odgovorno upravljanje.

• Uključivanje građana
Otvorena vlast podrazumijeva spremnost na uključivanje građana i civilnoga društva u procese donošenja i provedbe javnih politika te zaštitu građanskih sloboda.

 

Koraci prema aktivnom uključivanju potencijalnih zemalja sudionica inicijative

Postupak uključivanja novih zemalja u Inicijativu provodi se u sedam koraka:

 

1. Ispuniti minimalne uvjete (u navedena četiri ključna područja) i pokazati spremnost na prihvaćanje pet zajedničkih izazova Partnerstva za otvorenu vlast.

 

2. O namjeri sudjelovanja izvijestiti Upravljački odbor upućivanjem pisma koje će se objaviti na portalu Inicijative.

 

3. Organizirati široku javnu raspravu kako bi država izvijestila o svojim obvezama u Inicijativi te utvrdila forum s više dionika koji će služiti za redovito savjetovanje o provedbi obveza.

 

4. Izraditi godišnji nacionalni akcijski plan s konkretnim mjerama i aktivnostima, a vezano uz barem jedan od pet ključnih izazova. Pritom se po potrebi može koristiti ekspertiza koja će biti na raspolaganju u sklopu mehanizma umrežavanja u sklopu Inicijative.

 

5. Sudjelovati u savjetovanju s Upravljačkim odborom i drugim državama članicama Inicijative o nacrtu akcijskog plana.

 

6. Javno potvrditi prihvaćanje Deklaracije o otvorenoj vlasti te objaviti završni nacionalni akcijski plan na portalu Inicijative.

 

7. Nakon isteka godine dana provedbe akcijskog plana, u roku od tri mjeseca objaviti izvješće o samoprocjeni napredovanja u provedbi Inicijative te surađivati u izradi neovisnog izvješća koje će pripremiti ugledni lokalni ekspert u sklopu mehanizma neovisnog i otvorenog izvješćivanja uspostavljenog kroz Inicijativu.