Sudjelovanje Republike Hrvatske u inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast
Republika Hrvatska poslala je krajem kolovoza 2011. službeno pismo namjere sudjelovanja u Partnerstvu za otvorenu vlast i time je preuzela obvezu izraditi nacionalni akcijski plan te ga predstaviti ostalim državama sudionicama inicijative na godišnjem sastanku u travnju 2012.
U proces izrade prijedloga Akcijskog plana za provedbu inicijative u Republici Hrvatskoj bila je uključena šira zainteresirana javnost, kroz organizirane javne rasprave te provedeno internetsko savjetovanje.
Prva javna rasprava održana je 14. rujna 2011., u organizaciji Ureda predsjednika RH, Ureda za udruge Vlade RH i Veleposlanstva SAD-a u RH i okupila je 180 sudionika (predstavnika državnih tijela, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i diplomatskog zbora).
Javno savjetovanje o prioritetnim pitanjima Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u RH održano je 31. siječnja 2012., u organizaciji Ureda za udruge Vlade RH , MVEP-a, Veleposlanstva SAD-a u RH, uz potporu Europske unije kroz program IPA 2009, a na njemu je bilo prisutno 100 sudionika (predstavnika državnih tijela, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i diplomatskog zbora).
Završno javno savjetovanje je održano 26. ožujka, u organizaciji Ureda za udruge Vlade RH i ono je okupilo 40 sudionika (predstavnika državnih tijela, organizacija civilnog društva i akademske zajednice).
Internetsko savjetovanje o prioritetnim pitanjima koja će biti pokrivena Akcijskim planom bilo je otvoreno od 27. siječnja do 13. veljače 2012.
Odlukom Vlade od 26. siječnja 2012. uspostavljen je Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Savjet čine predstavnici državnih, lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i medija).
Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012.-2013., koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici održanoj 4. travnja 2012., izrađen je na temelju održanih javnih savjetovanja, rasprava na sjednicama Savjeta te očitovanja pristiglih od tijela državne uprave koja su određena kao nositelji i sunositelji mjera. Akcijski plan potom je predstavljen na godišnjoj konferenciji Partnerstva za otvorenu vlast, 17.-18. travnja, u Brazilu. Svrha Akcijskog plana bila je: povećati kvalitetu i djelotvornost upravljanja javnim resursima provedbom mjera u područjima fiskalne transparentnosti, pristupa informacijama, korištenja informacijskih tehnologija te sudjelovanja građana u oblikovanju javnih politika. Akcijski plan obuhvaća 4 prioritetna područja: fiskalnu transparentnost, pristup informacijama, korištenje informacijskih tehnologija te sudjelovanje građana i civilnog društva, a u svrhu ispunjenja ciljeva tih prioritetnih područja predviđena je provedba 9 mjera, odnosno 34 provedbene aktivnosti.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici održanoj 26. rujna 2013. Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. do 2013. godine. Izvješće je pokazalo da su u prvoj godini provedbe inicijative ostvareni neki značajni rezultati, posebice u području unaprjeđenja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i prava na pristup informacijama, iako i dalje ostaju određeni izazovi koje treba tek riješiti u narednom razdoblju. Prvenstveno se to odnosi na dio aktivnosti iz područja fiskalne transparentnosti, ali isto tako i u dijelu koji se odnosi na korištenje informacijskih tehnologija gdje se tek očekuju rezultati predviđeni Akcijskim planom. S druge strane, Vlada Republike Hrvatske, odnosno pojedina ministarstva i druga državna tijela istovremeno su provela značajan broj drugih aktivnosti koje pridonose ciljevima postavljenima u Akcijskom planu, a kojima je Vlada Republike Hrvatske u razdoblju provedbe Akcijskog plana dokazala svoju namjeru primjene načela i standarda na koje se obvezala pristupivši inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast. Na temelju samoprocjene o provedbi Akcijskog plana kao i na temelju nalaza Neovisnog izvješća koje je pripremio nezavisni stručnjak izabran na razini međunarodne Inicijative, vidljivo je da je usprkos značajnim postignutim rezultatima potrebno uložiti trajne napore u postizanju transparentnosti i otvorenosti kao vodećih principa dobrog upravljanja.
Imajući u vidu mnogobrojne koristi koje primjena standarda otvorene vlasti donosi građanima, ponajprije kroz unaprjeđenje pružanja javnih usluga, veću pristupačnost tijela državne uprave te u konačnici i veće povjerenje javnosti kao ključne čimbenike održivog ekonomskog i socijalnog razvoja, ali i uvažavajući potrebu kontinuirane razmjene i uzajamne podrške među državama sudionicama ove globalne inicijative, Vlada Republike Hrvatske odlučna je i dalje nastaviti s provedbom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj. U tom smislu krajem 2013. započela je izrada novog Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u razdoblju 2014.-2016., pri čemu su uzeta u obzir dosadašnja iskustva i naučene lekcije, a Akcijski plan razvijan je u suradnji sa širokim krugom dionika iz različitih sektora. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje 2014.-2016. na sjednici održanoj 10. srpnja 2014. Novim Akcijskim planom predviđena je provedba 16 mjera i 46 provedbenih aktivnosti koje će do 2016. provesti 20 državnih tijela i to na 4 ključna područja:
- poboljšanje zakonskog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama
- proaktivna objava informacija i otvaranje podataka
- transparentnost rada javne uprave, s naglaskom na fiskalnu transparentnost
- sudjelovanje javnosti u oblikovanju i provedbi javnih politika.
U listopadu 2016. godine Vlada Republike Hrvatske je usvojila konačno Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Izvješće je pokazalo da je Akcijski plan proveden je u većem dijelu prema planu, no za dio aktivnosti koje su zahtijevale zakonodavne izmjene nisu ispunjeni svi pokazatelji provedbe zbog općenito smanjenog obima zakonodavnih aktivnosti Vlade i Sabora u izvještajnom razdoblju.
Od ukupno 49 aktivnosti, u potpunosti je provedeno njih 19. U znatnoj mjeri je provedeno 16 aktivnosti. Odnosno, može se reći da je u potpunosti ili u većoj mjeri provedeno više od 70% aktivnosti. U manjoj mjeri je provedeno 12 aktivnosti (24%), uglavnom zbog ograničenja prouzrokovanih smanjenom zakonodavnom aktivnosti u 2016. godini. Nije započela provedba dvije aktivnosti, odnosno 4%. Riječ je o aktivnostima koje su se odnosile na provođenje kampanje za građane o pravu na pristup informacijama te provedbu natječaja za transparentnost i otvorenost tijelima javne vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini. Te aktivnosti nisu provedene uglavnom s obzirom na nedostatne financijske i kadrovske kapacitete te će se u narednom razdoblju pokušati iznaći resursi za njihovu provedbu.
Ostvareni su značajni rezultati, s direktnim koristima za građane, posebice u dijelu unaprjeđenja e-usluga za građane te u području pristupa informacijama. Pri tome treba istaknuti projekt uspostave Središnjeg državnog portala te projekte e-Građani i e-Savjetovanja, kao i uspostavljenu bazu tijela javnih vlasti, koja olakšava pristup informacijama. Na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održanom 28. listopada 2015. u Mexico Cityju na temu „Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga“, projekt e-Građani osvojio je nagradu za najbolji europski projekt te je i međunarodno priznat kao uspješan projekt unaprjeđenja dostupnosti javnih usluga. Značajan rezultat predstavlja također i uspostava pretražive baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna te unaprjeđenje transparentnosti podataka o imovini dužnosnika, što oboje ima i antikoruptivne učinke.
U pripremi teksta Izvješća uvažene su pristigle primjedbe nadležnih državnih tijela. Tijekom internetskog savjetovanja o nacrtu Izvješća provedenog od 14. do 29. rujna 2016. godine nije zaprimljeno niti jedno očitovanje predstavnika zainteresirane javnosti.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje do 2020. godine. na sjednici održanoj 20. prosinca 2018. godine.U tijeku je provedba 15 mjera i 48 provedbenih aktivnosti u 5 ključnih područja:
- transparentnost,
- otvorenost,
- sudjelovanje građana/civilnoga društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika,
- provedba Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te
- održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
U srpnju 2012. je Global Integrity, međunarodna organizacija koja promiče odgovornost i transparentnost rada vlada, objavila inicijalnu analizu akcijskih planova koje su vlade država koje su pristupile inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast dostavile Upravnom odboru Inicijative do travnja te godine.
Akcijski planovi su analizirani uz primjenu SMART metodologije (Specific, Measurable, Actionable, Relevant, Time-bound). Općenito gledajući, analiza je dala razloge za optimizam – više od 70% dostavljenih akcijskih planova zadovoljava barem 4 od 5 SMART kriterija, a tek manji broj od ukupno 42 plana zadovoljava samo 2 ili manje kriterija. Najveći nedostatak akcijskih planova je uočen u definiranju pokazatelja provedbe – samo nešto malo manje od polovice država je definiralo pokazatelje za mjerenje napretka provedbe mjera. Nešto bolji rezultati su što se tiče definiranja vremenskog okvira provedbe – 40% (oko 20 država) nije definiralo rokove provedbe aktivnosti.
Treba spomenuti da je Global Integrity istaknuo kako su države koje su već ranije uočene kao one koje su poduzele značajne korake ka osiguranju otvorene vlasti, očekivano izradile neke od najjačih akcijskih planova, navodeći među takvim državama i Hrvatsku (uz Brazil, Kanadu, Izrael i Moldaviju), čiji akcijski plan je zadovoljio svih 5 kriterija, a što je još jedna potvrda kvalitete Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012.-2013.
Više o samoj analizi koju je proveo Global Integrity možete pročitati ovdje.