Partnerstvo za otvorenu vlast

Slika /slike/OGP.jpg
Partnerstvo za otvorenu vlast je multilateralna inicijativa čiji je cilj osigurati konkretan napredak na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, uključivanja i osnaživanja građana i civilnoga društva, borbe protiv korupcije te korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvalitete usluga koje javna uprava pruža građanima. Inicijativu vodi Upravni odbor čiji su članovi predstavnici vlada i organizacija civilnog društva. Od 2014. godine članica Upravnog odbora je i Republika Hrvatska.
 
Začetnik Inicijative je američki predsjednik Barack Obama, koji je u govoru na Općoj skupštini UN-a rujna 2010. najavio osnovna načela, koja se uvelike naslanjaju na Direktivu o otvorenoj vlasti (Open Government Directive), jednu od okosnica njegova programa.
 
Inicijativa je prvi puta predstavljena u Washingtonu 12. srpnja 2011. tijekom međunarodnog sastanka na vrhu. Sastanak je održan u State Departmentu, uz domaćinstvo američke državne tajnice Hillary Clinton i brazilskog ministra vanjskih poslova Antonia Patriote, uz sudjelovanje predstavnika državnih tijela i organizacija civilnoga društva više od šezdeset država, uključujući i Hrvatsku
 
Partnerstvo za otvorenu vlast formalno je inaugurirano 20. rujna 2011. na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku, kada je osam država članica Upravljačkog odbora Inicijative (Brazil, Meksiko, Filipini, Indonezija, Južnoafrička Republika, Norveška, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija) potpisalo Deklaraciju o otvorenoj vlasti te najavilo akcijske planove za svoje zemlje.
 
Da bi država postala članica Inicijative mora prihvatiti Deklaraciju o otvorenoj vlasti, donijeti nacionalni akcijski plan (uz javne konzultacije) te se obvezati na nezavisno izvještavanje o napretku u provedbi mjera akcijskog plana. Trenutačno u njoj sudjeluje 70 država, među njima i Republika Hrvatska.
 

 
TEMELJNA NAČELA INICIJATIVE
 
  • Transparentnost

Informacije o aktivnostima i odlukama vlade su otvorene, sadržajne, pravovremene, slobodno dostupne javnosti i zadovoljavaju osnovne standarde.

  • Sudjelovanje građana

Vlade nastoje mobilizirati građane da se uključe u javne debate i daju svoj doprinos, što vodi do responzivnije, inovativne i učinkovite vladavine.

  • Odgovornost

Usvojena su pravila, propisi i mehanizmi koji pozivaju vladine aktere da opravdaju svoje aktivnosti, djeluju spram kritika ili zahtjeva koji im se upućuju, te prihvaćaju odgovornost za propuste u obnašanju dužnosti s obzirom na postojeće zakone ili preuzete obaveze.

  • Tehnologije i inovativnost 

Vlade prihvaćaju važnost osiguravanja slobodnog pristupa tehnologijama za građane, te ulogu novih tehnologija u poticanju inovacija, kao i važnost podizanja kapaciteta građana za korištenje tehnologija.

 


ZAJEDNIČKI IZAZOVI

 
Obveze koje preuzimaju države sudionice strukturirane su oko pet velikih izazova s kojima se suočavaju tijela javne vlasti u svakoj zemlji. U prvoj godini sudjelovanja od zemalja se očekuje da odaberu barem jedan od tih izazova i razviju konkretne mjere i aktivnosti na nacionalnoj, lokalnoj/pod nacionalnoj razini odnosno na onoj razini za koju procjenjuju da će na njoj imati najviše utjecaja. Riječ je o sljedećih pet izazova:
 
• Poboljšanje pružanja javnih usluga
- unapređenje širokog spektra usluga koje se pružaju građanima uključujući zdravstvenu skrb, obrazovanje, socijalnu skrb, vodoopskrbu, isporuku električne energije, telekomunikacije, ali i druge relevantne javne usluge, kroz osnaživanje rada javne uprave te inovacije u privatnom sektoru;

• Povećanje integriteta javnih službi
- suzbijanje korupcije u obavljanju javnih poslova, pristup informacijama, reforma sustava financiranja izborne promidžbe, slobode rada medija i civilnoga društva;

• Djelotvornije upravljanje javnim resursima
- proračun, javna nabava, prirodni resursi i inozemna pomoć;

• Stvaranje sigurnijih zajednica
- službe javnog reda i sigurnosti, učinkovit odgovor na krize, katastrofe, ekološke nepogode;

• Jačanje odgovornosti poduzeća
- odgovornost poduzeća za pitanja kao što su okoliš, suzbijanje korupcije, zaštita potrošača te uključivanje u rješavanje problema u lokalnoj zajednici.

 

 
MINIMALNI UVJETI ZA PRISTUP INICIJATIVI
 
Države koje žele sudjelovati u Inicijativi moraju pokazati posvećenost načelima otvorene vlasti i to prihvaćanjem minimalnih standarda u četiri ključna područja koja se mjere objektivnim pokazateljima i koja vrednuju neovisni eksperti:
 
• Fiskalna transparentnost
Pravodobna objava temeljnih proračunskih dokumenata čini sastavnicu fiskalne odgovornosti te otvorenog i transparentnog proračunskog sustava.

• Pristup informacijama
Usvojen Zakon o pravu na pristup informacijama, koji jamči pravo javnosti na informacije i pristup podacima tijela javne vlasti, što je preduvjet napretka prema otvorenosti rada vlasti.

• Javnost imovinskih kartica dužnosnika odnosno rukovodećih službenika
Prihvaćeni propisi koji iziskuju javnu objavu i uvid u prihode i imovinu dužnosnika odnosno rukovodećih službenika ključni su za suzbijanje korupcije, otvoreno i odgovorno upravljanje.

• Uključivanje građana
Otvorena vlast podrazumijeva spremnost na uključivanje građana i civilnoga društva u procese donošenja i provedbe javnih politika te zaštitu građanskih sloboda.

 

Koraci prema aktivnom uključivanju potencijalnih zemalja sudionica inicijative

Postupak uključivanja novih zemalja u Inicijativu provodi se u sedam koraka:
 
1. Ispuniti minimalne uvjete (u navedena četiri ključna područja) i pokazati spremnost na prihvaćanje pet zajedničkih izazova Partnerstva za otvorenu vlast.
 
2. O namjeri sudjelovanja izvijestiti Upravljački odbor upućivanjem pisma koje će se objaviti na portalu Inicijative.
 
3. Organizirati široku javnu raspravu kako bi država izvijestila o svojim obvezama u Inicijativi te utvrdila forum s više dionika koji će služiti za redovito savjetovanje o provedbi obveza.
 
4. Izraditi godišnji nacionalni akcijski plan s konkretnim mjerama i aktivnostima, a vezano uz barem jedan od pet ključnih izazova. Pritom se po potrebi može koristiti ekspertiza koja će biti na raspolaganju u sklopu mehanizma umrežavanja u sklopu Inicijative.
 
5. Sudjelovati u savjetovanju s Upravljačkim odborom i drugim državama članicama Inicijative o nacrtu akcijskog plana.
 
6. Javno potvrditi prihvaćanje Deklaracije o otvorenoj vlasti te objaviti završni nacionalni akcijski plan na portalu Inicijative.
 
7. Nakon isteka godine dana provedbe akcijskog plana, u roku od tri mjeseca objaviti izvješće o samoprocjeni napredovanja u provedbi Inicijative te surađivati u izradi neovisnog izvješća koje će pripremiti ugledni lokalni ekspert u sklopu mehanizma neovisnog i otvorenog izvješćivanja uspostavljenog kroz Inicijativu.
 

 
Partnerstvo za otvorenu vlast – središnja stranica inicijative
 
Države sudionice inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
 
Deklaracija o otvorenoj vlasti – engleski

Deklaracija o otvorenoj vlasti – hrvatski