Javna rasprava o nacrtu Zakona o organizacijama koje djeluju za opće dobro

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske na svojim će mrežnim stranicama objaviti Nacrt Zakona o organizacijama koje djeluju za opće dobro. Zainteresirana javnost svoje će komentare na Nacrt moći dostavljati pisanim putem na adresu Ured za udruge, Radnička cesta 80/V, 10000 Zagreb te elektronski, na adresu e-pošte:info@uzuvrh.hr, i to u roku od 30 dana od datuma objave Nacrta. Svaki potpisani pisani komentar i/ili prijedlog koji dođe u elektronskom obliku biti će potom i objavljen na mrežnim stranicama Ureda za udruge po isteku roka za savjetovanje. Osim on-line savjetovanja, Ured za udruge također će organizirati regionalna savjetovanja o Nacrtu Zakona, a najave tih savjetovanja, kao i rasprava koje će na ovu temu organizirati druge institucije ili organizacije civilnoga društva, biti će objavljene na mrežnim stranicama Ureda za udruge.

 

 

Organizacije civilnoga društva imaju višestruku ulogu u svakoj državi, a osim djelovanja za dobrobit svojih članova znatan broj tih organizacija djeluje i za opće dobro. Mrežu organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj, prema podacima u javno dostupnim registrima i drugim evidencijama u travnju 2010. godine, čini 40.269 registriranih udruga, 152 registrirane zaklade i 10 fundacija, 130 stranih udruga, više od 600 privatnih ustanova i oko 250 sindikalnih udruga i udruga poslodavaca te 50 vjerskih zajednica i 1.976 pravnih osoba Katoličke crkve, a broj spomenutih organizacija u Republici Hrvatskoj sustavno se povećava. Imajući u vidu da se za projekte i programe organizacija civilnoga društva iz javnih izvora (domaćih i stranih) izdvajaju značajna financijska sredstva, davatelji financijskih potpora kako na nacionalnoj, tako i na lokalnim razinama uvijeksu u velikim dilemama da li javnim sredstvima, koja dodjeljuju putem natječaja, zaista financiraju aktivnosti za opće dobro i jesu li organizacije civilnoga društva koje ih provode kvalificirane za njihovu provedbu.

 

Djelovanje za opće dobro u Hrvatskoj nije definirano nijednim propisom ili drugim aktom kojim se utvrđuje javna politika vezana za organizacije civilnoga društva. Od stjecanja neovisnosti Hrvatska nije konzistentno gradila pravni okvir za djelovanje organizacija koje djeluju za opće dobro. Tijekom prve polovice 1990-ih u hrvatskome pravnom sustavu nije bilo razlike između organizacija civilnoga društva koje djeluju za opće dobro i onih koje se osnivaju s isključivim ciljem zadovoljavanja potreba svojih članova niti je civilno društvo u nastajanju očitovalo potrebu za takvim razlikovanjem. Osim sportskih organizacija i organizacija u kulturi i tehničkoj kulturi, te Hrvatskoga crvenog križa i vatrogasnih udruga, čiji je status bio uređen posebnim zakonima, i kojima su propisima izravno ili neizravno dodjeljivane određene povlastice, nije postojao jasan sustav kriterija prema kojima su se organizacije koje djeluju za opće dobro mogle razlikovati od organizacija koje se osnivaju radi zadovoljavanja potreba svojih članova. Tek se iz nekih propisa koji su doneseni krajem 1990-ih godina može zaključiti da se počeo izgrađivati određeni odnos prema organizacijama civilnoga društva koje djeluju za opće dobro, ali to pitanje nije rješavano sustavno, već nepovezanim intervencijama unutar različitih zakona. Pojačana senzibiliziranost za pitanja razvoja civilnoga društva, pa tako i za pitanje organizacija civilnoga društva koje djeluju za opće dobro odrazila se u sadržaju Prijedloga Programa suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladina, neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: Prijedlog Programa suradnje), koji je Vlada razmatrala 2001. godine.

 

Imajući na umu stupanj razvoja normativnog i institucionalnog okvira za razvoj i djelovanje organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, ponajprije Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2006. do 2011. godine i pripadajući Operativni plan njezine provedbe, te praksu drugih zemalja EU, potrebno je posebnim propisom urediti status organizacija civilnoga društva koje djeluju za opće dobro, i na taj način omogućiti pravedniju i učinkovitiju distribuciju sredstava središnje i lokalne vlasti te ujedno povećati odgovornost za raspolaganje javnim novcem. Pri definiranju općeg dobra treba imati u vidu da se pod djelovanjem za opće dobro smatra svaka djelatnost od javnog interesa koja je u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske, te čije provođenje daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost kojom se podiže kvaliteta života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice, a korisnik takve djelatnosti nije unaprijed određen i može biti svatko, bez obzira na spol, rasu, vjersko ili političko opredjeljenje, pripadnost društvenim skupinama ili pojedinim organizacijama ili bilo koju drugu osobinu. Djelovanje za opće dobro ni pod kojim uvjetima ne može služiti postizanju dobiti i za korisnika mora biti besplatno.

 

 

 

Na temelju smjernica utvrđenih Nacionalnom strategijom za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva i pripadajućim Operativnim planom provedbe, Ured za udruge još je 2008. godine osnovao međuresornu radnu skupinu koja je načinila Prijedlog rješenja temeljnih pitanja uređenja statusa organizacija koje u Republici Hrvatskoj djeluju za opće dobro. Navedenim dokumentom naznačeni su kriteriji za stjecanje statusa organizacija civilnoga društva koje djeluje za opće dobro. Istraživanje koje je 2009. godine proveo Institut za javne financije o mogućnostima stvaranja poticajnog poreznog sustava za razvoj i djelovanje organizacija civilnoga društva i organizacija koje djeluju za opće dobro u Republici Hrvatskoj s usporednom analizom stanja u zemljama članicama EU (http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/istrazivanje_porezni_sustav_ocd.pdf) potvrdilo je da je civilno društvo u Hrvatskoj dosegnulo stupanj razvoja na kojemu je potrebno uvesti razliku između organizacija koje se osnivaju s ciljem obavljanja djelatnosti za opće dobro i organizacija koje se osnivaju radi zadovoljavanja potreba svojih članova. Na temelju tih rezultata te na temelju spomenutog dokumenta vezanog uz kriterije za stjecanje statusa organizacija koje djeluju za opće dobro, jedna uža stručna radna skupina Ureda za udruge je u 2009. izradila Nacrt zakona o organizacijama koje djeluju za opće dobro, o kojem je pozitivno mišljenje dao i Savjet za razvoj civilnoga društva na sjednici održanoj 11. prosinca 2009.

 

Od savjetodavnog procesa očekuje se da ponudi rješenje za nadležno tijelo koje bi vodilo postupak dodjele i praćenja statusa organizacija koja djeluju za opće dobro, a koje je u Nacrtu Zakona ostalo otvoreno. Treba istaknuti da je izrada nacrta ovog Zakona, s ciljem unapređenja pravnog i institucionalnog okvira za učinkovito i sustavno sprečavanje korupcije planirana revidiranim Akcijskim planom uz Strategiju suzbijanja korupcije, a njegovo donošenje je i u Planu zakonodavnih aktivnosti za završetak pregovora o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

 

 

Na svojoj internetskoj stranici Ured za udruge obavještavati će o događanjima koja budu organizirana tijekom trajanja javne rasprave o Nacrtu Zakona o organizacijama civilnoga društva koje djeluju za opće dobro:

 

-  22. sjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva, 11. prosinca 2009. (zapisnik sjednice)

 

-  rasprava o Nacrtu zakona o organizacijama koje djeluju za opće dobro u organizaciji Mreže mladih Hrvatske, 29. travnja 2010. u Zagrebu (Centar za nezavisnu kulturu mladih)

 

-  regionalno savjetovanje o Nacrtu zakona o organizacijama koje djeluju za opće dobro u organizaciji Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, 19. svibnja 2010. u Rijeci (Udruga za razvoj civilnoga društva – SMART)

 

 

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske na svojim je mrežnim stranicama 12. svibnja 2010. objavio Nacrt Zakona o organizacijama civilnoga društva koje djeluju za opće dobro. Zainteresirana javnost svoje je komentare na Nacrt Zakona mogla dostavljati pisanim putem na adresu Ureda za udruge, Radnička cesta 80/V, 10000 Zagreb te elektronski, na adresu e-pošte: info@uzuvrh.hr, i to u roku od 30 dana od datuma objave Nacrta – zaključno do 11. lipnja. U navedenom roku pristiglo je ukupno deset pisanih komentara i/ili prijedloga koje objavljujemo u nastavku.